Hrvatska se sve više okreće obnovljivim izvorima energije , a solarna energija postaje ključni element u toj tranziciji.
Uz to što nitko normalan nema ništa protiv smanjenja emisija Co2 te za ljudsko zdravlje posebno opasnih nitratnih oksida – o kojima se manje piše, ali su pogubniji – jedna velika motivacija je ušteda na troškovima .
Energetska (ne)ovisnost Hrvatske
Lijepa Naša spada u visoko dekarbonizirane zemlje , ali samo kada je proizvodnja električne energije u pitanju - 80% na čemu se može u prvom redu zahvaliti visokom udjelu električne energije dobivene iz hidroelektrana .
S druge strane u potrošnji energije ona dobivena iz obnovljivih izvora sudjeluje sa tek 30% .
Stoga je pored ciljeva na razini EU za većom ulogom takve električne energije, u potrošnji velika mogućnost poboljšanja energetske neovisnosti upravo putem malih i srednjih fotonaponskih elektrana.
Hrvatska ima itekako jedan značajan temelj za postizanje cilja u srednjem roku, a to je u odnosu na kontinentalni dio EU za 1/3 veća insolacija odnosno količina energije sunčevih zraka koje dolaze do nje.
Hrvatska sunčana zona - Dalmacija, Istra i otoci sjevernog Jadrana
Dalmacija, Istra i otoci sjevernog Jadrana imaju visoku razinu insolacije koja im omogućuje prosječno 2,700 do 3,000 sunčanih sati godišnje .
Dnevna količina insolacije 4.5 do 6 kWh/m²/dan u Splitu, Dubrovniku i Zadru uživaju visoku razinu insolacije, što je visoka razina i u svjetskim razmjerima.
Pored uštede u poslovanju, bitan razlog povećanju kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivaca je što veći nivo energetske neovisnosti i održivosti sustava .
Sjećamo se kako je 21. 06. 2024. Dalmacija doživjela ono što nije već i desetcima godina, a to je prekid opskrbe električnom energijom jer je zbog preopterećenosti sustava isti sam sebe isključio da doslovno ne dođe do uništenja.
Problem je riješen u okviru istog dana i zbog boljeg koordiniranje sa ostalim regionalnim elektrodistributerima nije se više ponovila takva situacija. Obzirom da u sezoni potrebe za energijom rastu značajno, konstanto je na raspolaganju bilo dovoljno energije tijekom cijelog ljeta i to na način da se dostupna količina nadomještala uvozom iz susjednih država.
A taj uvoz nije bio mali kako se vidi na grafikonu:
Uvoz struje – skupi kompromis
Izraženo novčano, zajedno sa svim pratećim troškovima vrijednost uvoza električne energije u razdoblju 01. 06. - 31. 08. 2024. kreće se oko 289 milijuna eura .
Zbog raspoloživosti sustava nemoguće je izbjeći potrebu za uvozom , ali moguće je probati učiniti sve da se svede na najmanju moguću mjeru.
Povećavanjem broja solarnih elektrana koje proizvode za svoje potrebe postiže se trostruka korist:
- smanjuje se mogućnost prekida opskrbe
- gubitci u prijenosu se svode na najmanju moguću mjeru
- nema odljeva novca iz Hrvatske
Koliko to košta?
Ovisno o kvaliteti instalirane opreme – a preporuka je da se ne postavlja neki žnj panel jer je najkraći rok garancije na pojedine dijelove sustava 5 godina – po instaliranom kW snage investicija se cijeni 500 do 650 eura.
Nadalje, čak i prema trenutnim cijenama električne energije što za fizičke, a još više skuplje za pravne osobe, ovo je itekako rezonski potez jer se investicija vraća u manje od 5 godina, a sklop ostaje.
štoviše za iole veće instalirane fotonaponske sklopove – tu govorimo o 100 kW instalirane snage naviše – razdoblje povrata je 3 godine i to ako je postavljena kvalitetna oprema.
Potvrđuje to i izračun uštede po kW, a on se kreće na vrijednosti od 210 eura.
Kako to možemo ostvariti ako nemamo potreban novac za investiciju u kompletu?
Postoji model financiranja ovakvih sklopova koji ne traži davanje nekretnine pod zalog, ali naravno traži bonitet i kvalitetan poslovni plan . Kredit koji se dobije se otplaćuje iz iznosa uštede po instalaciji u odnosu na dosadašnju potrošnju.
Kao i kod svih drugih financiranja, postojeće pravne osobe koje idu u ovu investiciju trebaju imati minimalno 25% vlastitih sredstava.
Ne treba zanemariti i mogućnosti subvencije kamatne stope baš za dio investicija koji se odnosi na zelenu i digitalnu tranziciju. Praktički donedavno je bio raspoloživ iznos iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kojim se u većoj mjeri subvencionirao iznos kamate za kredite za postavljanje ovakvih elektrana.
Jedina, ali ogromna prepreka za instalaciju veće snage iz obnovljivog izvora sunčeve energije je – pogađate – birokracija . Tu smo dobivali prigovore od strane Europske Komisije kako treba poraditi općenito na rokovima i za prijave i za priključivanje na terenu, jer imamo konkretne ciljeve za 2023. godinu i što se tiče proizvodnje i što se tiče potrošnje.
Solarni potencijal Hrvatske
Pritisak je očito urodio plodom i treba ga nastaviti – zaključno sa 2023. godinom Hrvatska je instalirala ukupno 462,5 MW solarne energije , s dodatnih 238,7 MW postavljenih samo te godine.
Solarni kapacitet raste brzim tempom , a očekuje se da će do 2025. doseći 963 MW ako se trenutni trendovi nastave.
Prema analizama, Hrvatska ima potencijal razviti do 7 GW solarne energije do 2030. što je više od priključne snage svih instaliranih elektrana sada.
Procjenjuje se da će godišnje investicije iznositi oko milijardu eura , pri čemu bi polovica bila usmjerena na izgradnju solarnih i vjetroelektrana .
Solarno sutra? Vrijeme je za akciju.
Solarna energija predstavlja ključnu komponentu održive budućnosti Hrvatske jer potrebe za energijom rastu . S obzirom na sve veću dostupnost tehnologije i financijskih poticaja, trenutak je idealan za istraživanje i ulaganje u solarne sustave.
Tu će mali solarni projekti igrati sve važniju ulogu u energetskom pejzažu zemlje, i rado ćemo pomoći da s jedne strane ostvarite uštedu, a s druge date pozitivan doprinos ekološkoj slici .
Već sada je to značajan adut u slici prema javnosti.
- Podijeli: