Ove godine nikada više pogodaka – u pravilu bi govorio nekadašnji alajčauš Ivan Zorica u Sinjskoj Alci nakon obavljenih priprema i iščekivanja glavnog dijela ove jedinstvene manifestacije.
Nešto slično se može čuti u pripremi svake turističke sezone osim pandemijske. Ove godine pogotovo - i rekli bi s pravom.
što se onda može očekivati u turizmu na Jadranu u 2024 . temeljem podataka i o dosadašnjem bookingu i sagledavajući i druge dimne signale?
Nikad bolja turistička sezona 2024. Ili?
Obzirom da su već odnosno nikad ranije krenuli medijski napadi koji usput sugeriraju da Hrvatska nije samo jadranska destinacija – sezona će biti nikad bolje .
To je svojevrstan indikator koji se može koristiti u ironičnom smislu, ali i konkretno…
Jer ispada da se više truda i novca troši na diskreditaciju tog važnog sektora nego u to da ga treba poboljšati, učiniti održivijim i naravno produktivnijim u vidu većeg profita i manje štete po ostale koji od njega ne žive.
Uz doznake izvana i novac od EU potpora i subvencija , najveći generator casha u državi je ova aktivnost koja iz godine u godinu hrani i oblači stotine tisuća ljudi u lancu i ne da se tek tako, čak i u ovom polurudimentarnom sezonskom obliku koji treba rafiniranje.
Znači, što bi tek bilo da se njime pozabavimo?
Uz naglasak na održivost i cilj da turizam bude još konkurentniji, treba biti svjestan da su na svim emitivnim tržištima u fokusu sigurnost i cijene.
Zbog inflacije koja je prisutna svugdje, traži se vrijednost za novac . To ne mora nužno biti najjeftinija ponuda, već ona koja nudi potpun doživljaj za plaćeno.
Cijene se različite vrijednosti, kvaliteta ponude, društvena i ekološka odgovornost, trajnost i autentičnost.
Geopolitički utjecaji – prilika za Lijepu Našu kao destinaciju
Posljednja geopolitička kretanja na Bliskom Istoku će zasigurno imati utjecaja na odabir destinacije .
Hrvatska i Crna Gora bi tu trebale profitirati ne toliko svojom zaslugom, već temeljem tuđih problema, a pošto je riječ o sigurnim destinacijama solidne prometne povezanosti sa ostatkom kontinenta - uvijek su rezervna opcija za one koji bi dalje, ali imaju dozu opreza.
Teško da je ijedna država t uristički više profitirala od problema u okolici od Lijepe Naše.
Ne prođu 2 godine, a da se nekom od konkurenata nešto ne dogodi, a pošto smo ne samo avio već i auto destinacija - dobar dio se prelije i na nas .
Promotrimo samo posljednjih 12 godina.
Nema čega nije bilo na Mediteranu i u svijetu - od arapskog proljeća, ratova, grčkog bankrota, situacije sa izbjeglicama, pandemije u kojoj je bila među otvorenijim zemljama pa do sadašnjih kriza... Primjera radi, šveđani su tako preplavili Hrvatsku u 2020. jer nije bilo letova za egzotičnije destinacije u pandemiji.
Lijepa Naša je za ovu sezonu povukla određene poteze koji se tiču unapređenja zdravstvene zaštite u turističkim destinacijama i za tu svrhu i o ulaganju u brodice za otoke, a velika novost je hitna helikopterska pomoć.
Ostaju i dalje problemi sa nedostatkom radne snage koji se pokušavaju trenutno riješiti uvozom izvan Europe.
Neće biti lud potez osluškivati signale sa dalekoistočnih tržišta , jer su način kako produžiti sezonu na veći dio godine.
Navedeni turisti nisu fascinirani samo suncem i morem, već traže sadržaje poput nacionalnih parkova i zaštićenih području i doživljaj vezan uz autohtone sadržaje.
Gdje usmjeriti pažnju kod financiranja poduzetništva?
Bespovratna sredstva samo su dio ponude iz EU fondova namijenjena poduzetnicima kao način podupiranja poduzetničkih aktivnosti.
Osim državnih potpora u obliku granta, prošla financijska perspektiva već je iznjedrila niz hibridnih i regularnih financijskih instrumenata kao svojevrsnih „proizvoda“ i to u raznim oblicima: od mikro-kredita i malih zajmova preko kredita za velike investicijske projekte sve do portfeljnih i pojedinačnih jamstava za bankarske kredite poslovnih banaka i fondova rizičnog kapitala za start-up projekte.
Znatan dio financijske omotnice za poduzetnike u novoj perspektivi do 2027. za EU fondove plasirati će se upravo kroz financijske instrumente.
Tu se postavlja logično pitanje: zašto bih uzimao kredite ili koristio EU jamstvo kada mogu dobiti bespovratnu potporu?
Ne tako brzo. Sustav potpora nije toliko pojednostavljen da se odvije u stilu predaj zahtjev – potpiši ugovor – čekaj isplatu na račun, već svako ishođenje bespovratnih potpora u pravilu podrazumijeva i dio vlastitog učešća u projektu.
Proces dobivanja potpora i provedbe pokazao se u praksi dugačak skoro kao polovica olimpijskog ciklusa – čast iznimkama – a i k tome velika većina poduzetnika koristi kredite banaka kao način za doći do vlastitog učešća.
Ujedno se kod standardnih potpora traži za velike subjekte najmanje 15% iz vlastitih izvora , koji mogu biti ili vaš novac ili kredit banke uz neku od komercijalnih kamatnih stopa. Kod malih i srednjih poduzeća nerijetko ide i do 50-60% učešća.
Stoga je jasno da i financijski instrumenti itekako imaju prednosti za korištenje u investicijama .
Dalje je kod korištenja kredita iz EU fondova u odnosu na bespovratna sredstva velika prednost lakše zatvaranje financijske konstrukcije . Kod korištenja EU zajmova - pogotovo onih malih do 50.000 EUR - u pravilo se ne inzistira se na vlastitom učešću u investiciji pa je cjelokupni projekt u neto iznosu moguće financirati iz samog zajma.
Slijedeća bitna prednost financijskih instrumenata u odnosu na potpore jesu prihvatljive aktivnosti financiranja koje pokrivaju sve osim kocke, trgovine oružjem i drugih nelegalnih aktivnosti.
Ukoliko Vaša tvrtka vapi za likvidnošću i obrtnim sredstvima i ujedno nema blokade dulje od 30 dana u posljednjih 6 mjeseci, nemojte trošiti vrijeme na bespovratne potpore već svoju pažnju korisnije usmjerite na EU kredite i jamstva .
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU trebalo bi uskoro predstaviti i sasvim novi financijski instrument kojeg se može nazvati bespovratna sredstva retroaktivno ili unatrag.
Logika procesa je slijedeća: poduzetnici će se javljati svojim projektima u poslovnu banku s investicijskim studijama pri čemu će 50% glavnice osiguravati sama banka, a drugi dio EU fondovi.
Inicijalno će Ministarstvo definirati indikatore koje će tvrtka morati ispuniti nakon završetka projekta . Recimo uvjet za dobivanje potpore može glasiti - u toj i toj godini provedbe projekta moraju se dosegnuti planirane veličine kao što su:
- povećanje prihoda,
- rast broja zaposlenih,
- povećanje udjela obnovljivih izvora energije,
- smanjenje potrošnje energije i slično.
Ako je sve što je navedeno i ispunjeno, tvrtkama će se odobravati oprost glavnice odnosno umjesto da to radi prijavitelj - glavnica će biti otplaćena iz EU fondova u odgovarajućem postotku ovisno o ostvarenju indikatora, a najviše do najviših iznosa regionalnih potpora po pojedinim regijama.
U svakom slučaju, poduzetnici trebaju biti svjesni da će usporedo sa rastom razvijenosti da će bespovratnih sredstava biti sve manje, a financijskih instrumenata sve više .
Tu odgovor na njihove zahtjeve itekako mogu dati i klasične financije. U financijama se zahtjevi za financiranjem fizičkih osoba u pravilu tretiraju i evaluiraju šablonski odnosno po setu zadanih pravila i ako se uklapate – znate brzo odgovor.
S druge strane, financiranje pravnih osoba je solarni sustav za sebe i nijedan zahtjev koji nosi sa sobom učešće poduzetnika ne treba odmah otpisati .
- Podijeli: