Kakvi su ogledi za povećanu gospodarsku aktivnost ne samo ovog dijela EU već cijelog kontinentalne ekonomije?
Sudeći po smanjenju referentnih kamatnih stopa koje se polako, ali sigurno odvija od početka godine – vrlo su dobri. Na njih se nadovezalo i prvo smanjenje službenih kamatnih stopa po kojima operacije vrši ECB odnosno Europska središnja banka za 0,25 postotnih poena.
Bez obzira na neprestana kretanja malo gore a malo i dolje, u domaćim bankama se vrijednost referentnih kamatnih stopa mijenja dva puta godišnje , obično na početku prvog i trećeg kvartala.
Može li se što više doznati koja se referentna stopa koristi i kakva joj je ćud?
Euribor - od LIBOR-a do domaćih kamatnih stopa
Jedna jedina je u upotrebi u nekoliko varijanti, a to je Euribor odnosno prosječna kamatna stopa po kojoj skupina europskih banaka posuđuje novac što međusobno što tržištu. Ta se stopa svakodnevno navodi i služi kao temeljna referentna vrijednost za širok raspon financijskih proizvoda i transakcija u Europskoj uniji.
Skraćenica je za pojam Europska međubankovna ponuđena kamatna stopa ili što bi se na poslovnom hrvatskom reklo Euro Interbank Offered Rate .
U širokoj upotrebi je naslijedio kontroverzni LIBOR, koji je bio u korištenju 53 godine nakon nastanka zbog specifične situacije.
A to je bila potreba da se nađe 1969. način za postaviti cijenu financiranja sindiciranog kredita u iznosu od 80 milijuna dolara tadašnjem iranskom šahu Rezi Pahlaviju.
Ovaj posljednji monarh Perzijskog carstva je očito bio kredibilan vjerovnik čim je bio u prilici ići na podizanje navedenog kredita koji bi u današnje vrijeme iznosio 685 milijuna USD.
Povijest Euribor datira iz ranih 1990-ih kada se pojavila potreba za jedinstvenom referentnom kamatnom stopom unutar eurozone. Svaka zemlja članica EU imala je prije toga svoju referentnu stopu, što je prekogranične financijske transakcije činilo svojevrsnom komplikacijom.
Rješenje se nametnulo samo, a to je uvođenje standardizirane stope koja je našla primjenu kao referentna stopa za širok raspon financijskih proizvoda i zajmova.
Ujedno de facto služi i barometar (makro)ekonomske klime i trendova , primjerice ukazujući svojim rastom na potrebu borbe protiv inflatornih pritisaka odnosno padom na usporavanje gospodarskih aktivnosti.
Poslovne banke ga koriste za određivanje kamatnih stopa koje nude na različite kredite, uključujući hipoteke, osobne kredite i poslovne kredite. Ova kamatna stopa primjenjiva je u različitim rokovima dospijeća, od 1 tjedna do 1 godine. Nešto više o svakoj slijedi u produžetku.
1 tjedni Euribor se najčešće koristi za kratkoročne transakcije.
3 mjesečni Euribor je najčešće korištena referentna kamatna stopa kod kratkoročnog kreditiranja u eurozoni. Predstavlja prosječnu kamatnu stopu po kojoj europske banke međusobno nude neosigurane kredite s rokom dospijeća od tri mjeseca. Uglavnom se koristi kod potrošačkih kredita i hipoteka s prilagodljivom kamatnom stopom, znači kod kreditiranja fizičkih osoba.
što se tiče kredita pravnih osoba, većina banaka koristi kao referenti dio kamatne stope 6 mjesečni Euribor .
12 mjesečni Euribor ima najduži rok dospijeća i predstavlja prosječnu stopu po kojoj europske banke kreditiraju jedna drugu godinu dana. Prvenstveno se koristi kao referentna stopa za dugoročne kredite i određene financijske instrumente.
Faktori koji utječu na Euribor - monetarna politika i ekonomske prilike
Faktori koji mogu utjecati na kretanje ovih stopa su raznoliki i među njima se posebno ističu navedene u produžetku.
Monetarna politika
Svaka promjena kamatnih stopa koju provodi Europska središnja banka (ESB) ima važnu ulogu u utjecaju Euribor stope svojim odlukama o monetarnoj politici.
Raspoloženje na tržištu
Na stope utječu i raspoloženje na tržištu, dinamika ponude i potražnje te percipirana kreditna sposobnost banaka koje sudjeluju na međubankovnom tržištu kreditiranja.
Ekonomske prilike
Inflacija, nezaposlenost i rast BDP-a mogu utjecati Euribor Stope.
Snažno gospodarstvo obično vrši pritisak na rast stopa, dok gospodarske neizvjesnosti mogu dovesti do smanjenja kamatnih stopa.
Svjež primjer imamo iz vremena pandemije, kada je prateći padove BDPa od 10% I više Euribor zaronio debelo ispod nule I bilo je potrebno održati troškove financiranja što jeftinijima kako bi teret obveza za poduzeća bio podnošljiv u značajno otežanim uvjetima poslovanja.
S druge strane, izazovna vremena nisu prestala ni nakon Covida što zbog rata u Ukrajini što zbog krize u Crvenom moru, no tu su visoke cijene energenata I općenito još uvijek primjetna stopa inflacije zadržale Euribor nikad višim u posljednjih 15 godina.
Odnosno sa najvećom vrijednošću nakon vrhunca financijske pandemije 2008.
Specifični uvjeti financiranja - maksimalni krediti i opcije financiranja
Dok nismo dosadili sa financijskom materijom, idemo na konkretno a to su specifični uvjeti financiranja od strane domaćih banaka.
Obično se razgovara o kamatnim stopama i učešćima , malo rjeđe o naknadama i drugim okosnicama koje čine ukupnu cijenu kapitala, a rijetko o limitima.
Stvarno, koliki su maksimalni iznosi kredita koji se mogu dobiti u domaćim bankama a da nije riječ o programima u suradnji sa HBORom Ili sindiciranim (klupskim) financiranjima kod kojih u financiranju sudjeluje više banaka?
HR banke su najčešće voljne samostalno financirati iznose do 4 milijuna €, poneke i koji milijun više.
Tko ima veće investicije – govorimo o 8 brojki prije decimalnog zareza - dva su načina kako ih realizirati:
Znači, opcija ima i kroz klasične financije, ne treba raditi pitch za nekog iz Silicijske doline.
A imate se i kome javiti ukoliko imate potrebe za novcem iz vanjskog izvora.
Podijeli:
Ivica Žuro
Ivica Žuro je konzultant u financijama, bankovnom poslovanju i upravljanju poduzećima. Vlasnik je MM Beneficium obrta za poslovno savjetovanje. Nakon duge karijere u bankarstvu gdje je uz ostalo bio dugogodišnji direktor za Srednju Dalmaciju u Splitskoj banci, odlučio je iskoristiti stečeno iskustvo u savjetovanju za financiranje i upravljanje. Uža specijalnost su mu financiranje poduzetništva te fizičkih osoba, kao i refinanciranje postojećih obveza povoljnijim kreditiranjem te organizacijska poboljšanja i uštede na troškovima poslovanja.
https://www.financiranje.net/
PRETHODNI
SLJEDEĆI
Kategorije trendova
Novosti
Prodaja
Marketing
SEO
Web dizajn
Društvene mreže
Tehnologija
Propisi
Management
Edukacija
Financije
Korisničko iskustvo
Grafički dizajn
Newsletter
Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox
Najnoviji trendovi
Treće izdanje CROYA Yacht Charter Showa u Splitu okupilo je 36 jahti i oko 250 međunarodnih brokera. No važnije od samih brojki jest ono što ovakav događaj znači za hrvatski yachting: priliku da se Hrvatska međunarodnom tržištu predstavi ne samo kao jedna od vodećih charter destinacija, nego kao ozbiljna premium yachting destinacija.
Premium poslovanje ne počinje cijenom, nego uređenim procesima. Andreja Fazlić objašnjava zašto su CRM, kvalitetni podaci i jasni standardi temelj boljeg korisničkog iskustva i preduvjet za smisleno korištenje AI-a.
Tri grada, tri različite regije i ista pitanja nakon sezone 2026. Čarter Ćakula ove jeseni dolazi u Zadar, Pulu i Trogir kako bismo usporedili iskustva tržišta i razgovarali o tome što danas stvarno prodaje charter.
Hotelijerstvo i nautika posluju kroz različite modele, ali dijele istog gosta, istu destinaciju i velik dio istih poslovnih pitanja. Upravo zato BEST STAY Regional Hospitality Forum – Montenegro Edition, koji se 23. rujna održava u Budvi, može biti zanimljiv i charter tvrtkama, marinama, agencijama i drugim tvrtkama iz nautičkog sektora.