Fiskalizirani iznos novca u turizmu u prvih osam mjeseci je gotovo četvrtinu viši nego godinu prije , pa se u ukupnom volumenu ide naprijed… Ali opet - vrlo čudna sezona.
Od velike potražnje u predsezoni do čupanja na vrat, na nos i na desnu ruku kroz politiku cijena i sve raspoložive snage upregnute. No, ne može idealno.
A i treba staviti ruku na srce i reći da je gotovo svake godine Hrvatskoj išlo nešto u prilog , a što se događalo konkurenciji: prošle godine rat na istoku Europe, preklani stroži lockdown nego u ostatku EU Mediterana, prije 8 godina izbjeglički val koji je preplavio Grčku i Tursku.
Turizam u Hrvatskoj. Siječemo li granu na kojoj sjedimo?
Ove godine je uz povratak konkurencije naš turizam imao još jednog neprijatelja , a to su pojedini strani i domaći mediji . Prvi uz profitni cilj imaju za zadatak negaciju konkurentskih destinacija jer misle na svoje oglašivače, a neće tvornica keksa iz Osijeka plaćati reklame u Frankfurter Allgemeine Zeitungu pa onda daju sebi maha u suptilnom ocrnjivanju i što treba i što ne treba.
Svim zemljama je u cilju pomoći vlastiti turizam i ostaviti domaće goste kući.
Tim više što je ekonomska situacija podcrtana većim troškovima poslovanja i onda se rade kampanje da Nijemac i Austrijanac ljetuju na Wortherseeu ili po kontinentalnim resortima.
Naši s druge strane u borbi za svaki lajk između razvoda braka influencera, najava domaćih negledljivih sapunica i donošenja vijesti gdje je naložio gradele tko od poznatih Hrvata.
Jedva čekaju donijeti fotografiju računa koji je prema njima preskup i napadati koliko košta ovo i ono.
Ukratko: ne sijecimo granu na kojoj sjedimo, a to je turizam . U nautičkom smo svjetska sila, i u ovim drugima imamo što reći…
A svaki euro potrošen u domaćem turizmu ne kupuje isključivo led žarulju za BMW rentijera kako to vrišteći sugeriraju pojedini i ozbiljni mediji u potrazi za senzacijom. Konkretno plaća čistačicu, ljude iz praonice, dostavljače iz veleprodaja, uzgajivače krumpira, maslinare, zaposlenike ugostiteljskih objekata, vozače transfera, radnike nacionalnih parkova i omogućuje egzistenciju obitelji svih navedenih.
Turizam je najrobusnija grana nacionalne ekonomije od završetka rata 1995. do danas. Sjetite se samo što se dogodilo sa raznim prerađivačkim industrijama, kemijsko-tehnološkima i slično.
Lud čovjek reže granu na kojoj sjedi, pametan razmišlja kako da stablo donosi još više plodova.
Dante Alighieri bi osmislio - da danas piše svoje kapitalno djelo Pakao - poseban krug pakla za one koji slikaju račune i tuže se po društvenim mrežama.
Uvođenje nameta kao motivacija. Ili ipak više kao splitski grafit...?
Zarada u nautičkom turizmu se zna tu i tamo usmjeriti u komplementarne djelatnosti koje će upotpuniti ponudu ili dati novu mogućnost gostu da se odluči na dolazak baš kod nas.
Recimo, zgodna mogućnost je gradnja kuće za odmor ili ville sa bazenom ili omanjeg resorta sa super pogledom, ne nužno na obali i sa dozom najvećeg luksuza danas - a to je privatnost.
Na tom tragu se javila debata - koja je inače signal da je sve OK sa stanjem kod nas - odnosno to što se hotelski lobi i dio medija primarno sa kontinenta natječu tjednima u kritiziranju privatnog smještaja te zalažu za uvođenje posebnog nameta.
Ono što je loše je što se time daje dodatan doprinos neselektivnom ocrnjivanju domaćeg turizma .
Slažemo se da treba podići kvalitetu smještaja i privući platežno sposobnije goste.
Tu je privatni smještaj znatno ispred hotelskog, jedino oni novijeg karaktera mogu parirati uređenjem i donekle sadržajima, ne i kvadraturom po gostu te nisu u mogućnosti osigurati privatnost kao glavni luksuz. Tu neće nijedan porez pomoći.
Zdrav poduzetnički razum nalaže kako bi se u prvom redu trebalo zalagati za smanjenje poreza svima , a ne uvoditi jednoj skupini. Time se postiže ujednačen porezni tretman .
Splitski grafit dobro kaže da je pretpostavka majka svih z… i stoga nećemo dati ruku u vatru da je ovdje to motivacija, više pokušaj onemogućavanja konkurenata na sve načine.
Zaključak: Iskoristiti priliku za nešto naučiti ili “klizeći start”?
Dobrom dijelu ljudi je teško priznati nekome da se ima od njega što učiti.
Lakše je uletjeti klizećim startom i polomiti noge kao Martin Taylor svojevremeno hrvatskom reprezentativcu Eduardu da Silvi. Samo što potonjeg uvijek pamte kao igrača, za razliku od Taylora koji je i dan danas sinonim za nepotrebnu grubost.
Hotelski sektor znači ima jedinstvenu priliku koristiti iskustva privatnog smještaja , pogotovo onog usmjerenog na višu srednju i visoku imovinsku skupinu.
Ovakve inicijative su besplodne, i u biti analogna situacija bi bila kada bi se cruiseri zalagali za otežavanje poslovanja – ako ne i zabranu – nautičkom čarteru .
Srećom imaju pametnijeg posla i svoje tržište kojeg se drže.
Podijeli:
Ivica Žuro
Ivica Žuro je konzultant u financijama, bankovnom poslovanju i upravljanju poduzećima. Vlasnik je MM Beneficium obrta za poslovno savjetovanje. Nakon duge karijere u bankarstvu gdje je uz ostalo bio dugogodišnji direktor za Srednju Dalmaciju u Splitskoj banci, odlučio je iskoristiti stečeno iskustvo u savjetovanju za financiranje i upravljanje. Uža specijalnost su mu financiranje poduzetništva te fizičkih osoba, kao i refinanciranje postojećih obveza povoljnijim kreditiranjem te organizacijska poboljšanja i uštede na troškovima poslovanja.
https://www.financiranje.net/
PRETHODNI
SLJEDEĆI
Kategorije trendova
Novosti
Prodaja
Marketing
SEO
Web dizajn
Društvene mreže
Tehnologija
Propisi
Management
Edukacija
Financije
Korisničko iskustvo
Grafički dizajn
Newsletter
Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox
Najnoviji trendovi
Treće izdanje CROYA Yacht Charter Showa u Splitu okupilo je 36 jahti i oko 250 međunarodnih brokera. No važnije od samih brojki jest ono što ovakav događaj znači za hrvatski yachting: priliku da se Hrvatska međunarodnom tržištu predstavi ne samo kao jedna od vodećih charter destinacija, nego kao ozbiljna premium yachting destinacija.
Premium poslovanje ne počinje cijenom, nego uređenim procesima. Andreja Fazlić objašnjava zašto su CRM, kvalitetni podaci i jasni standardi temelj boljeg korisničkog iskustva i preduvjet za smisleno korištenje AI-a.
Tri grada, tri različite regije i ista pitanja nakon sezone 2026. Čarter Ćakula ove jeseni dolazi u Zadar, Pulu i Trogir kako bismo usporedili iskustva tržišta i razgovarali o tome što danas stvarno prodaje charter.
Hotelijerstvo i nautika posluju kroz različite modele, ali dijele istog gosta, istu destinaciju i velik dio istih poslovnih pitanja. Upravo zato BEST STAY Regional Hospitality Forum – Montenegro Edition, koji se 23. rujna održava u Budvi, može biti zanimljiv i charter tvrtkama, marinama, agencijama i drugim tvrtkama iz nautičkog sektora.