Dok se nautička sezona približava svom kraju, čarter.hr je organizirao Čarter ćakulu – opušteno druženje uz panel o budućnosti čarter industrije. Ovaj događaj okupio je poznata lica iz čartera i nautike, uz goste kao što su Ivica Žuro, Iva Bencun, Ivana Zec, i Vicko Ozretić. Kroz zanimljivi panel raspravljalo se o ključnim izazovima s kojima se industrija suočava, a uz razmjenu iskustava i opušten razgovor, svi sudionici su imali priliku postaviti svoja pitanja. Saznajte kako je prošla još jedna naša ćakula i što nas sve očekuje u budućnosti nautičkog sektora.
Dok se nautička sezona približava svom kraju i rezultati se polako zbrajaju, čarter.hr organizirao još jedno neformalno druženje, Čarter ćakulu, usput obilježavajući i 3. rođendan platforme.
Ovaj neformalni događaj održao se 3. listopada Zadru, i okupio je poznata lica iz čartera, ali i nekoliko novih ljudi iz nautike, na mjestu gdje smo svi mogli predahnuti i povezati se uz opušten razgovor - ćakulu. I naravno uz more u prekrasnom ambijentu Harbor CookHouse & Club u Zadru.
Druženje je započelo u 18:00 sati uz piće dobrodošlice, stvarajući odličnu atmosferu za umrežavanje i lagani razgovor.
Nakon čega su sudionici imali priliku sudjelovati u kratkom panelu s gostima čija je tema bila "2024: godina istine za charter industriju - zašto tradicionalni pristup više ne plovi već tone?"
Mogle su se čuti različite perspektive o trenutnom stanju, ali i budućnosti čarter industrije, a svi prisutni su mogli postaviti pitanja i uključiti se u diskusiju.
Panel je moderirala Selma Ćubara, osnivačica portala čarter.hr, a naši panelisti su bili:
Ćakula se dotaknula trenutnih izazova s kojima se industrija suočava, od cijena najma plovila do promjene zahtjeva gostiju.
Za početak panela Ivica Žuro je dao svoj komentar kako se, gledajući izvana, čitava nautička industrija treba organizirati, obzirom na svoju kvalitetu plovila i usluga.
Ivana Zec je sa svoje “porezne” perspektive komentirala kako je jedan od velikih problema i to što svatko pruža čarter usluge, pa čak i strane tvrtke koje u sezoni postanu “domaće”. Drugim riječima potrebno je razmotriti postojeće regulative po tom pitanju.
Na tržištu također svatko kreira svoju cijenu, no postavlja se pitanje lojalne i nelojalne konkurencije, a tu nema nekih pravila.
Također je bilo riječi o statističkim podacima kao i o dostupnosti informacija o tome koliko tih stranih čarter tvrtki zapravo ima u Hrvatskoj koje posluju na ovakav način, jer porezna uprava treba taj popis još usuglasiti.
Zna se podatak o profitu od hotela i apartmana, ali od čartera to još nije došlo na red.
Trenutno smo u godišnjem razdoblju kada čarteri spremaju svoje cjenike za iduću sezonu i uvijek je aktualno pitanje postoji li porezni propis o cijenama, odnosno službenim cjenicima. Ivana Zec je istaknula: ”Postoji pravilnik, gdje svaka tvrtka mora imati transparentno objavljene cijene, a svim tvrtkama je zapravo u interesu dati što manji popust. Ipak, tržišni uvjeti su ti koji diktiraju cijenu, a svi popusti moraju biti javno objavljeni.”
Nakon što smo se makli od “teških tema”, panelistica Iva Bencun, inače direktorica turističke zajednice grada Zadra, odgovorila je na pitanje kolika mogućnost postoji npr. da grad preuzme na sebe inicijativu ili organizaciju nautičkih evenata i slično. Odnosno, kako se zapravo “gleda” na nautiku lokalno, konkretno u gradu Zadru i postoji li mogućnost da se više istakne čitava priča, kako marketinški tako i drugim aspektima:
“Nautika se, bez obzira koliko nam je zapravo blizu, ipak ne doživljava toliko ozbiljno. Jednostavno, je li razlog što nautika “radi i gleda svoje”, dok su primjerice privatni iznajmljivači puno glasniji po pitanju svojih potreba i zahtjeva.”
Proizlazi kako su čarteraši navikli raditi svoje i ne imati zapravo neku veću potporu od nikoga, ili kako je Ivica Žuro to elokventno rekao “nautika je u ovoj državi kao trinaesto prase”.
Nameće se zaključak kako je potrebna inicijativa čarteraša, i to konkretna inicijativa prema tijelima grada i županije kako bi se pronašla konkretna rješenja.
U TZ grada Zadra ne raspolažu izravno sa statističkim podacima za nautički sektor no, Iva Bencun navodi kako su podaci u sustavi e-Visitor za ovu godinu zapravo odlični za apartmane i hotele i da je porast bio 24% u predsezoni, a da je srpanj podbacio za samo 2%, a kolovoz bilježio rast od 10%. Ali također imamo porast od 700 novih jedinica, što nas dovodi do drugačije računice kad se gosti rasporede...
Čarter.hr u svojim statističkim osvrtima uzima u obzir službene podatke iz sustava e-crew koji su dostupni na mrežnim stranicama MMIP i prema kojima se pokazalo da unatoč povećanju broja plovila, broj najmova ne raste proporcionalno i to je ono što su čarteri najviše osjetili ove sezone.
Posljedično, ako uzmemo u obzir petogodišnje razdoblje statistike su zapravo porazne, flota se drastično povećala, ali se broj tjedana prosječno smanjio na nekih 13-14 tjedana, što je potpuno neodrživo za jedno čarter poslovanje.
Ivica Žuro se još jednom osvrnuo na temu aktualne porezne reforme te naveo da je ona sve samo ne pravedna i kako je inflacija išla čak i do 50%.
Gledajući sa strane ispada kao da nas netko diskriminira, a za čartere je još jednom naglasio kako trebaju biti glasniji, zauzimati se za sebe i tražiti što im treba za uspješnije poslovanje.
Ujedno smo doznali i informaciju kako će dogodine ići program za poduzetnike, na području kredita, ali sigurni smo kako će nam naš kolumnist Ivica Žuro sve detalje otkriti kad za to dođe vrijeme.
Na pitanje u kojoj je fazi predloženi ugovor između skipera i čarter tvrtki, Vicko Ozretić, predsjednik Udruge skipera i članova posada rekao je kako su čarteri taj prijedlog polako počeli prihvaćati.
“Čarteri su tu pomalo tromi, više su možda opterećeni nekim financijskim pitanjima, a mi skiperi i posada smo donedavno bili kao dodatna oprema. A to nas boli – dodatna oprema: spinaker i skiper.” - izjavio je.
Sam ovakav stav prema osobama koje bi trebale biti partneri u obavljanju posla jer im je zajednički cilj zadovoljan gost, govori o položaju skipera i o tretmanu kojeg imaju kod pojedinih čartera.
Tema se dalje nastavila u smjeru koliko je edukacija osoblja – skipera, mornara, tehničara - u čarteru važna, obzirom da su oni su prvi kontakt s gostom, a taj je kontakt ključan.
Needuciranost dovodi do situacija u kojemu ljudi na moru više jedni drugima ne pomažu, nego snimaju tuđe havarije za društvene mreže.
Vicko Ozretić je na to rekao kako su ovi moderni turisti prilično nekulturni, a na more dolaze bez ikakve edukacije, pa ni one osnovne, a nemaju osnovne kulture ni prema ostalima nautičarima na moru.
Isto tako, rekao je kako ima jako malo problematičnih gostiju, ali da je sve stvar pristupa i skipera ali isto tako i svih zaposlenika u čarter bazi.
Kako je Udruga skipera jedan od pokretača inicijative za promjenu pravilnika o edukaciji u nautičkim djelatnostima. Vicko nam je rekao: “U početku svi bili euforični, ali se radna skupina koja je oformljena susrela s birokracijom i već tri godine od toga potrošeno je puno radih sati kako bi se napravio jedan unificirani brevet koji bi bio priznat svugdje. Nažalost od toga još ništa, a slovimo kao, neka vodeća nautička sila.”
Među brojnim temama koje su se otvorile tijekom naše ćakule, jedna je posebno zagrijala atmosferu - pitanje ravnoteže između cijene i kvalitete u hrvatskom charteru. Kao što to obično biva kad se okupi ekipa koja živi i diše nautički turizam, ni ova diskusija nije mogla proći bez različitih perspektiva i pokojeg uzdaha.
Zaključak je kako smo nautička destinacija koja nema ravnotežu između cijene usluge i kvalitete, te kako smo komercijalizirali sve što smo mogli.
Možda je stvar u tom da se treba ograničiti broj plovila pa čak se i bolje kontrolirati cijene, ali to je možda tema za neki drugi susret.
Nadalje se, potakla rasprava o tome koliko je kvalitetna naša flota i zašto na koncu cijena ne prati kvalitetu već se ide na spuštanje cijena... jer, gost će kao i svaka normalna osoba, smatrati ako je nešto jeftinije da je odmah i lošije.
Diskutiralo se o tome kako nije dobro da nema reciprociteta, i kako je možda manje ipak više... I da bi se trebalo poraditi na kvaliteti i na cijeni. Jer na kraju krajeva, nije poanta imati najveću flotu na Mediteranu ako nam je polovica gostiju nezadovoljna.
I baš kad se činilo da ćemo se vrtjeti u krug oko ove teme, naš financijski guru Ivica Žuro je na raspravu stavio zaključak sa - "Nije svako zlo za zlo, samo treba izdržat." Taj trenutak mudrosti je izmamio osmijehe na lica svih prisutnih. Jer ako ima nešto u čemu smo stvarno dobri, to je izdržljivost.
Iako su brojke bile ozbiljne, a teme još ozbiljnije, ova Čarter ćakula je još jednom dokazala da je snaga naše industrije u ljudima koji je čine. Panel diskusija je otvorila mnoga važna pitanja, od izazova zasićenog tržišta do potrebe za modernizacijom marketinškog pristupa i edukacijom osoblja.
Ali osim ozbiljnih tema, ipak je naglasak bio na opuštenom druženju te su na kraju panela svi mogli postaviti svoja pitanja panelistima.
U prijateljskoj atmosferi razmjenom iskustava i puno neformalnog umrežavanja koje je omogućilo povezivanje na nekoj novoj razini, izvan uobičajenih poslovnih okvira, zaključili smo još jednu našu čarter ćakulu.
Dok su neki dijelili svoje uspjehe, drugi su otvoreno govorili o izazovima.
Uz podatak da čak 82,8% naše flote čine brodice, postalo je jasno kako moramo razmišljati o diversifikaciji i inovaciji. Ovaj event nam je bio ono što je svima trebalo prije nego što se nautička sezona potpuno zatvori i sezona nautičkih sajmova krene u punom jeku.
Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox
Svaka čarter tvrtka mora koordinirati između gostiju, plovila, vlasnika i zaposlenika - i to uspješno, zar ne? U isto vrijeme se sve radne operacije moraju neometano odvijati. I kako onda sebi i svom poslovanju olakšati rad i pojednostaviti dnevne zadatke? Na našem webinaru ćete otkriti sve o tome kako uz pravu sveobuhvatnu aplikaciju za čarter management koja će ne samo unaprijediti, nego i preoblikovati vaše poslovanje. Registrirajte se i saznajte kako transformirati svoje poslovanje!
Društvene mreže se stalno razvijaju, s novim trendovima, taktikama i nadogradnjama platformi koja vas konstanto zasipaju sa svih strana. Uz sve te promjene, lako je podleći dezinformacijama ili zastarjelim savjetima. Međutim, jedna od najvrjednijih vještina za dugoročni uspjeh na društvenim mrežama je naučiti razlikovati činjenice od fikcije.
Hrvatska ima izniman potencijal za korištenje solarne energije kao glavnog obnovljivog izvora. S obzirom na iznimnu insolaciju i pogodnu geografsku poziciju, posebno u Dalmaciji i na Jadranu, solarna energija može povećati energetsku sigurnost i osigurati financijsku uštedu. Unatoč tome, brojne su birokratske prepreke i izazovi.
Glas, ton i poruke vašeg brenda nisu samo riječi na listu papira, web stranici ili na društvenim mrežama - oni su osobnost vašeg brenda. Duša vašeg brenda, ako hoćete. Svaki posao, uključujući i čarter poslovanja, mora jasno komunicirati svoj specifičan identitet. Identitet koji ide dalje od „imamo prekrasne jahte i prekrasno more”.