Na trećoj Čarter ćakuli raspravljalo se o izazovima, ali i rješenjima za uspješniju budućnost čater industrije. Panelisti su naglasili važnost ljudi i timske organizacije, digitalnih alata i drugačijeg pristupa tržištu. Zaključak je jasan - značajna promjena je nužna već od iduće sezone.
Još jednu, treću po redu čarter ćakulu - panel raspravu i networking, smo ove godine održali u Sukošanu, 08. listopada 2025. u D-Marin Dalmacija.Tema panel rasprave ove godine bila je:” Vrijeme je za promjenu: Ljudi procesi i tehnologija u čarteru”
Naši panelisti bili su:
Panel je vodila osnivačica i vlasnica platforme čarter.hr, Selma Ćubara.
Panel je započeo predstavljanjem panelista, gdje su se svi prisutni, mahom predstavnici čarter tvrtki, bolje upoznali s našim panelistima i njihovim poslovanjima.
Uvodna riječ moderatorice uvela nas je u temu s kratkim presjekom još uvijek tekuće sezone. Uz podatke o postotku bookinga u čarteru i evidentiranom padu broja Njemačkih gostiju, istaknuta je činjenica kako su katamarani sve traženiji od strane gostiju, i kako je po sastavu gostiju sve manje ‘pravih nautičara’.
I kad se podvuče crta postaje više nego očito kako velika količina plovila u našim marinama (p)ostaje svojevrsni problem, što za posljedicu ima izazove u rezervacijama, ali i prihodima.
Ako ostavimo po strani izazove koji neće nestati, poput visokih troškova marina i damping cijena, ostaje ono na što možemo utjecati, a to su male svakodnevne stvari u operativi i promjena načina razmišljanja koje već sljedeću sezonu mogu učiniti boljom.
Što bi čarteri mogli raditi drugačije, već od iduće sezone
Prvo pitanje panelistima bilo je kako oni, promatrajući čarter industriju izvana, vide što bi se u njoj moglo raditi drugačije i koje bi promjene čarter tvrtke mogle uvesti u svoje poslovanje kako bi već iduća sezona bila uspješnija.
Ivan Lovrić se dotakao dumpinga cijena:
“Čarteri se međusobno bore za cijenu, umjesto za kvalitetu. Kvaliteta se može postići i digitalno, jer se čarteri mogu bolje pozicionirati putem digitalnih kanala; društvenih mreža, web prisutnosti te jačanjem brenda i vizualnog identiteta. Također i ulaganjem u alate koji mogu povećati tu operativnu efikasnost.”
Andreja Fazlić je izjavila:
“Kad podvučete crtu nakon ove sezone, razmislite i onda kad mislite da ste gotovi s razmišljanjem - razmislite još jednom. Postavite si neka ključna pitanja: što bih ja trebao raditi iduće godine da nisam opet u istom valu dumping cijena, što je to točno što bih ja trebao i mogao raditi drugačije? Koja je to neka specifična ponuda ili vrijednost koju ja dajem, a da iskače u odnosu na tu cijenu, ali je nitko drugi ne komunicira, jer svi gledaju koliko je tko popust dao?”
Anita Majstrović Dukić je na to prokomentirala:
“Pretpostavljam koje imate probleme sa ljudima, a ono što je jako bitno je, bez obzira na djelatnost, kako ćete zaposliti prave ljude. Druga stvar su kompetencije. Mislite kako se podrazumijeva da svatko zna pričati s gostima i da svatko dobro reagira u kriznim situacijama, ali to nije tako. Morate biti svjesni što svako radno mjesto podrazumijeva. Paralela se može povući s hotelijerstvom, radne upute se naprave jednom i sve imate dokumentirano i posao može teći s puno manje problema i grešaka.”
Ivica Žuro je izjavio da bi već iduća sezona mogla biti uspješnija ako se osnuje čvrsta i složna udruga čarteraša:
“Vaša izravna konkurencija su hoteli s četiri zvjezdice, ali oni imaju potpore od države i kreditne linije s počekom. Problem je u manjku organizacije od strane čartera, morate se nametnuti kao sugovornik. Dio tržišta polako preuzimaju kruzeri, Istočni Mediteran je sve popularniji za putovanja i ako se ne nametnete i ako niste glasni da ste neprekidno tu negdje. I uvijek će biti isto.”
Zaključilo se kako je potrebno jače udruženje čarter tvrtki i jači pritisak na državne institucije, jer se čarter industrija drži po strani, je čini udio od “samo” 3% od ukupne turističke ponude RH. Dojam koji se stječe je ako se čarteraši ne bune, to znači da im je dobro.
Sljedeći blok pitanja odnosio se na ono što je ključno za čarter tvrtke, ali i sve druge, kada je riječ o radnoj snazi – na što se nikako ne bi smjelo zatvarati oči, a često se zanemaruje.
“Ovo su zapravo dva različita segmenta” rekla je Anita Majstrović Dukić. “Najprije vaše poslovanje mora biti vama jasno, a onda ćete tek moći znanje prenijeti novim, ali i postojećim zaposlenicima. Bili vi mali ili veliki, imate svi iste procese, prodaju, nabavu održavanje itd. Mora se znati tko što radi, ne morate sve dokumentirati, ali možete krenuti sa segmentima u kojima ste imali najviše problema.”
Majstrović se dotakla i direktive o transparentnosti plaća. To bi u praksi značilo da bi u oglasu za zapošljavanje primjerice, morali staviti točan iznos ili raspon plaće koji nudite za tu poziciju.
Poslodavci sa 100 ili više zaposlenika morat će izvještavati o razlikama u plaćama među spolovima, uključujući dodatke i bonuse, medijanu tih razlika. Rokovi ovise o veličini poslodavca: oni s više od 250 zaposlenika izvještavaju godišnje od lipnja 2027., oni sa 150 do 249 zaposlenika svake treće godine od istog datuma, dok poslodavci sa do 100 zaposlenika počinju s ovom praksom od 7. lipnja 2031.
O tome kako poslovanja i strategije izgledaju u stvarnom svijetu i realnim hrvatskim poslovanjima, a kako bi zapravo trebale izgledati, na panelu je više rekla Andreja Fazlić.
“Stanite malo i promislite što hoćete sa svojim poslovanjem. Nemojte ići iz godine u godinu iz sezone u sezonu jednako. Taj scenarij već znate na pamet, zapravo o njemu više ni ne razmišljate. Znate da će krenuti sezona i da ćete svi izgubiti glave i da je netko dao veći popust. Tu dolazimo do ovoga - trebate napisati što tko radi.”
Andreja Fazlić je istaknula i to kako je pojam kultura organizacije zapravo “ono kako radite” u vašoj tvrtki i na koji način vi ispraćamo gosta, kako odgovarate na ponude… Svi ti procesi i detalji moraju biti dokumentirani, a sve počinje od voditelja i vlasnika. Ako oni ne podrže i ne poštuju radne procese, onda neće ni zaposlenici.
Na panelu se dotakla tema direktnih gostiju, kojih u čarteru ima sve manje, jer čarteri većinom rade preko posrednika/agenata. Na to je Andreja komentirala kako je možda vrijeme da se čarteri odmaknu od ustaljenih obrazaca ponašanja i da razmisle o sljedećem - gledate li i agenta kao svog kupca?
Na Čarter Ćakuli se pričalo o temi implementacije digitalnih alata i rješenja, s kojima se često dogode situacije da se ista ne provede do kraja. Tko je taj koji kaže što će se koristiti u tvrtki i koji alat će se koristiti?
Ivan Lovrić je na ovu temu rekao kako procesi koji ne funkcioniraju u fizičkom obliku, neće funkcionirati ni digitalno.
“Digitalni alati i tehnologije su tu kako bi vam pomogli. Prava transformacija se događa od vas samih. Morate se prilagoditi promjenama. Da, zaposlenici će imati otpor ili čak i strah od alata, ali na voditelju je da to iskomunicira i objasni benefite, ciljeve i kako im ti alati zapravo mogu pomoći. Za sve promjene treba vremena i da se vidi rezultat. Često se odustane, a da se zapravo nije ni dala prava prilika tom alatu. Tako slobodno možemo reći kako je to jedan začarani krug.”
Andreja Fazlić se na tu temu nadovezala i rekla kako 70% implementacija digitalnih alata i općenito digitalnih transformacija ne uspije A to je zato što vlasnici i direktori ne rade na vlastitom razvoju da bi mogli iznijeti rast vlastitog poslovanja. Promjena mora početi od vlasnika i voditelja, u bilo kojem smislu, ali oni su tu ključan faktor i moraju sudjelovati.
Jedna od tema, poznata svim panelistima, bila je pitanje smatra li se novac uložen u razvoj poslovanja ulaganjem ili troškom, kako tvrtke, pa tako i čarter tvrtke, na to gledaju te kako opravdati u što se ulaže i s kojim ciljem.
Ivica Žuro je na to komentirao:
“Kad negdje stalno gubite novac, to je znak da se tog problema treba riješiti – bilo da je riječ o određenom plovilu ili nečemu drugom. Takav gubitak može se prihvatiti kao svjestan trošak, no ako niste spremni jasno popisati gdje vam novac odlazi i suočiti se s time, to je isto odluka. U svakom slučaju, ključno je znati što vam u poslovanju više ne treba.”
Na pitanje moderatorice panela, Selme Ćubare, što bi savjetovao čarterima, kako se postaviti prema svojim financijama na drugačiji način, a da sve skupa drži vodu, Ivica je rekao:
“Troškove treba rascjepkati na što veći broj godina, ako plaćate određeni iznos novca u jedinici vremena, pokušajte to razvući na jedinicu i po’ do dvije. To je jedini način, i to će vam i svaka banka sugerirati, da na kratki rok “prodišete”. I onda se posvetite analizi svog poslovanja i troškova.”
U čarteru je veliki problem naplata i cash flow, a čarteri se naplaćuju većinom u avansima. Može li se čarter branša preorijentirati na neki novi, učinkovitiji i održivi model? Ivica je na to prokomentirao:
“Preko noći je to nemoguće. Ali treba početi on osnovnih navika. Promjena načina i modela naplate iziskuje puno vremena. Nemojte se angažirati u tome, ako niste spremni tome se u potpunosti posvetiti, inače nema svrhe. “
Panelisti su razgovarali o tome kako se obrasci ponašanja i mindset trebaju promijeniti. Gosti danas više ne trpe prazne priče, nego traže vrhunsko iskustvo.
Uz pomoć marketinga može se promijeniti poslovanje i kada su timovi posloženi, baš taj marketinški dio ne smije izostati. U današnjem okruženju se ne može više funkcionirati bez marketinga. Imati Instagram i Facebook, i misliti kako je to marketing više nije dovoljno.
Marketing je taj koji će privući goste i nema više posrednika kojem se morate pravdati.
Postavilo se pitanje kako posložiti marketinške procese.
Andreja Fazlić je na to pitala prisutne “Jeste li primijetili da ste se vi sami promijenili kao kupci? Jesu li se promijenile vaše navike? Jeste li postali zahtjevniji kao kupac?”
na to je zaključila sa “Zašto mislite da to ne radi i vaš kupac?”.
Rekla je da svi trebaju biti spremni promijeniti kod sebe da bi došli tamo gdje je kupac. “Vaš kupac je tamo gdje god mu se dade više pažnje i gdje ima veći osjećaj zadovoljstva. A personalizacija nije samo ime u mailu.”
Za kraj panela moderatorica Selma Ćubara istaknula je kako se pravila igre mogu mijenjati. Iako su čarter tvrtke međusobna konkurencija, industrija se u određenim segmentima mora usmjeriti prema novom smjeru. Problemi neće nestati, niti će ih netko drugi riješiti, stoga ih treba prepoznati i rješavati na vrijeme.
Pozvala je paneliste da daju svoj zaključak i svoju poruku čarterima u Hrvatskoj.
Ivica Žuro: “U razgovoru s nekolicinom čartera diljem Jadrana sam shvatio da sve veći uspjeh imaju privatni brodovi koji su pod upravljanjem. A ako vaše neko plovilo nije dovoljno “vani”, i zna se kako je to čarteru trošak, a zarada je nula, nešto se treba promijeniti.”
Anita Majstrović Dukić: “Krenite već sada s analizom poslovanja: pogledajte što imate, koliko ste zaradili, koje ste reklamacije i probleme zabilježili. Nakon toga pristupite rješavanju – bilo da se radi o odnosima s agentima, zaposlenicima ili opisima radnih mjesta. Ako to ne možete sami, potražite pomoć. Najvažnije je da iskreno sagledate proteklo razdoblje i korak po korak radite promjene, jer ćete tako iz godine u godinu biti zadovoljniji.”
Andreja Fazlić: “Ako tako jako želite nekakve drugačije rezultate, jedino vam preostaje raditi stvari na drugačiji način. Mislim da smo to svi kroz život čuli više puta, ali nema drugačijeg načina.”
Ivan Lovrić: “Za kraj mogu reći jednom kada cijenu eliminirate kao glavni faktor, tj. dumpanje cijena jedino što ostaje je faktor kvalitete. A kada pričamo o kvaliteti tu onda imamo cijeli spektar mogućnosti kako možete raditi a da se bolje pozicionirate, da vas klijent razdvaja od konkurencije. Ovaj je period odličan za ulaganje u takve stvari, a smatram i da se treba gledati na ulaganje u digitalne kanale kao na investiciju, a ne kao na trošak.”
Platforma čarter.hr ovim putem još jednom zahvaljuje svojim panelistima i suradnicima te svima koji su se svojim prisustvom priključili i ovoj Čarter ćakuli.
Za više informacija o tome kako nam je bilo pratite nas na društvenim mrežama i ako već niste, prijavite se na naš redovni newsletter.
Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox
Rast minimalne plaće u Hrvatskoj postao je vruća tema. Jedni ga vide kao zaštitu radnika, drugi kao uteg koji potapa konkurentnost tvrtki. U svom novom članku Ivica Žuro secira državne intervencije, uspoređuje hrvatski model s europskim i otvara pitanje - kamo nas vodi ova politika?
Od 12. do 14. studenog 2025. održat će se godišnji International Charter Expo (ICE) u EXPO Groot-Amsterdam, a Yachtmaster Group okuplja globalnu čarter industriju pod jednim krovom. S više od 600 tvrtki iz preko 50 zemalja, ICE je najveći svjetski B2B čarter događaj i ultimativno središte za umrežavanje donositelja odluka.
Splitska Zapadna obala ponovno je zasjala uz atmosferu koja podsjeća na Monte Carlo. Ovogodišnje izdanje CROYA Charter Showa, koje se održalo od 29. rujna do 1. listopada, okupilo je plovila, izlagače i charter brokere iz cijelog svijeta.
Ako se kod vas na upite često odgovara tek kad “uhvatite vremena”, a rezervacije se gube jer je netko drugi bio brži, možda nije problem u tome što nemate dovoljno zaposlenika, već u tome što čitav proces nije dobro postavljen. Donosimo konkretne korake koji pomažu čarterima da prodaju vode jednostavnije i brže.