AI alati i budućnost poslova u nautičkom čarteru

• 06.06.2023.
• Novosti, Management

Čini se kako su alati umjetne inteligencije “uzeli maha” u svim djelatnostima. Jedan od strahova koji je zavladao je i “hoće li nas AI potpuno zamijeniti”. Treba li se nautički čarter bojati onoga što donosi sutra? Što je s potražnjom u čarteru? Kakvi rezultati se prognoziraju za sezonu?

Iako se dugo već razvijaju, alati umjetne inteligencije (AI) kao što su CHAT GPT su u posljednjih pola godine na prepad zavladali javnim prostorom. Ne samo stvaranje teksta – možete generirati slike, glazbu i sve druge multimedijske sadržaje ukoliko dovoljno precizno izrazite što želite. 
 
Kod ljudi koji i inače s ushićenjem gledaju na sve novosti izazvao je oduševljenje onime čime sve može (wooohooo!)… dok je kod onih s malo više soli u glavi prouzročio zabrinjavajuće misli hoće li primjena ovog i drugih AI alata značiti zloupotrebu, ako ne i kraj zaposlenja u djelatnostima u kojima rade. 
 
Logično je postaviti pitanje: hoće li se i u kojoj mjeri odraziti na smanjenje broja dostupnih poslova u nautičkom čarteru?!? 

Nautički čarter i umjetna inteligencija 

Ova branša tu ne treba imati previše razloga za zabrinutost čak ni u svom marketinškom dijelu zbog jedne očite činjenice – malo je branši u kojoj je osobno iskustvo, kreativnost i kvaliteta usluge tako djeluju na konačan rezultat. K tome je riječ o visokoprihodnoj djelatnosti, i zašto onda dirati nešto što već radi sasvim dobro?!? 
 
Ništa ne može zamijeniti dobrog mornara, skipera, hostesu, voditelja čarter baze, voditelja promotivne aktivnosti i tako redom.

Jer – koliko god se sve više naglašava crni scenario – AI alati daju onoliko dobar rezultat koliko su kreativni ljudi koji se njime služe. 
 
Ima tu još razloga ekonomske i logističke prirode na kojima će se lomiti koplja. 

Vrlo je visok potencijalni trošak implementacije sklopova koje bi pokretao AI softver, a vršio bi pojedine zadaće kao što je čišćenje interijera i eksterijera, namještanje kreveta i manipulacija ostalim kabinskim prostorom. Ujedno bi značilo dodatno zauzimanje dragocjenog prostora, što je već kompromis na koji se u načelu ne pristaje ako se ne mora. 
 
Puno veći potencijal AI alati imaju u maritimnom prijevozu. Kontejnerski prijevoz ima iskustva s primjenom već godinama pri utovaru i istovaru. 
 
Na kraju priče, iako su vrtjeli milijune operacija u sekundi, i Terminatore su života koštale dosjetke ljudi koje su ugrožavali. 

Nikad bolja sezona? 

Prema informacijama koje je Hrvatska turistička zajednica prikupila od hrvatskih zračnih luka, Hrvatska će tijekom ljetnog rasporeda letenja biti povezana s više od 483 jedinstvenih aviolinija koje povezuje domaćih 8 zračnih luka sa čak 130 gradova diljem svijeta. 
 
Najveći broj direktnih zrakoplovnih linija povezivat će Hrvatsku s Njemačkom, Velikom Britanijom, Francuskom, Nizozemskom i Italijom. 
 
Avioprijevoz je iznimno važan u povezivanju Hrvatske sa svijetom, stoga je daleko bolja prometna povezanost hrvatskih destinacija u odnosu na 2022., argument koji ide u prilog najavama nikad bolje turističke sezone. To posebno vrijedi za jug Dalmacije. 
 
Ukoliko dođe do realizacije svih planiranih linija to bi predstavljalo dvoznamenkastu stopu rasta broja zrakoplovnih operacija u odnosu na ljetni red letenja 2022. godine. 
 
Gledajući dostupne podatke i najave najveći broj zračnih operacija očekuju zračne luke Split (32%),  Zagreb (30%)  i  Dubrovnik (22%). Tijekom ljetne sezone letenja planirane su direktne poveznice Hrvatske s  38 država uglavnom iz Europe, dok su poveznice s destinacijama na drugim kontinentima predviđene sa tržišta SAD-a, Kanade, Izraela, Katara i UAE. 

Što je s nautičkim turizmom u Hrvatskoj? 

To je ono što se može reći općenito za hrvatski turizam.  
 
No, što je sa nautičkim turizmom? I njega očekuju vrhunski rezultati i nikad bolja potražnja, hvala na pitanju. 
 
Čarter.hr je od svog postanka ozbiljan medij i u tom tonu nismo podlegli katastrofičnim najavama recesije i slično. Nismo AI alat (srećom), ali pratimo trendove i iskustva iz bliže i dalje prošlosti i ako smo u što sigurni – to je da je domaći nautički turizam onaj koji najmanje pada i najbrže se oporavlja. Čak i na bazi tromjesečja, kako se to lani pokazalo. 
 
Hrvatska je prošle godine bila najpopularnija država za nautički čarter jer je na nju otpadalo čak 38,52% svjetskog bookinga. Vodeći konkurent Grčka imala je 29,40% udjela u ovoj kategoriji što samo po sebi ističe značaj domaćeg rezultata. 
 
Pored slikovite i razvedene obale, dobre prometne povezanosti i blizine emitivnih tržišta, ono što ostvaruje prevagu je rastuća kvaliteta usluge i blizina marina pokraj slikovitih gradova. Neće naodmet biti ni već spomenuto povećanje broja aviolinija. 
 
Brojevi nam daju za pravo. 
 
U poretku prvih 10 luka ukrcaja u 2022. nalazi se čak 7 onih na istočnom Jadranu: Trogir, Sukošan, Biograd, Šibenik, Pula, Kaštel Gomilica i Split. Isti broj hrvatskih marina se nalazio u Top 10, pri čemu su od 3. do 5. mjesta plasirane D-Marin u Sukošanu, Marina Kornati u Biogradu i Marina Kaštela.  
 
Ono što trebamo dalje nastaviti raditi je inzistirati na poboljšavanju kvalitete usluge, gradnji i obnovi infrastrukture te održivim rješenjima. Nije tek tako domaći čarter ostvario te brojke, već temeljem truda svih sudionika u lancu ostvarenja posla. 

• Podijeli:

---

---