Saznajte što je novo kod kreditiranja poduzetništva s inozemnim vlasnicima te HBOR-ovim programom za financiranje investicija na otocima. Između ostaloga saznajte detaljnije koje korake treba poduzeti kako bi se dobio kredit za pokretanje vlastitog nautičkog čartera.
Koliko god uvijek nastojali donijeti vrlo aktualne teme, ipak nema do konkretnih pitanja iz svakodnevnog poslovnog života te situacija iznesenih u stvarnom kontaktu. Takav ton su imali susreti na netom održanoj Yachting & Wine 2023, manifestaciji koju je organiziralo šibensko Pomorsko učilište Adria Libar.
Idemo redom o svakoj temi nešto više reći, kako bi ovaj sektor bio još snažniji i imao programe potpora.
Dobrodošla novost koja će zanimati pravne osobe za nautički čarter je da su hrvatske banke krenule i u segmentu malog i srednjeg poduzetništva ozbiljnije pristupati financiranju nabave brodova onim društvima kojima su vlasnici strani državljani ili pravne osobe, a rezidenti EU.
Tu se uz učešće u investiciji u rangu 20-30% od ukupnog iznosa kao argument za odobrenje posebno cijeni ugovor sa nekom od domaćih agencija za booking. Nadalje, kao sredstvo osiguranja - pored lokalnih kreditnih jamstava danih od strane razvojnih agencija i fondova kao što su to domaći HAMAG ili eurounijski EGF – uzimaju se u obzir korporativna jamstva tvrtki osnivača odnosno majki sa sjedištem u EU.
Također se u pojedinim slučajevima nabave manjeg broja plovila kao sredstvo osiguranja plasmana uzimaju jamstva fizičkih osoba vlasnika obje pravne osobe – i one vani i ove u Hrvatskoj.
Naravno, treba proći tzv. onboarding postupak kojim banka ili leasing kuća ocjenjuje prihvatljivost poslovnog odnosa. Bez brige, sve dok ne trgujete oružjem, zakonski zabranjenim sredstvima i nemate aktivnosti u branšama kocke ili prostitucijom – prihvatljiv ste partner za financiranje.
Ono što je najbolje je da navedeno vrijedi i za početnike u nautičkom businessu, jer se ugovorna suradnja i pisma namjera domaćih agencija smatraju snažnim argumentom. Početnike se doduše traži 30% i više početnog učešća, no jasno je da trebaju obje strane pokazati spremnost za investiciju.
Veseli ovakvo gledanje na branšu nautičkog čartera, budući je riječ o vidu turizma koji se najbrže oporavlja od svih nepogoda.
Uz to generira snažan turistički promet ne samo vlasnicima plovila već i cijelom sustavu od nabave osnovnih namirnica naprijed te je investicija tu multiplikativnog karaktera za nacionalnu ekonomiju u cjelini.
Govoreći o financiranju plovila, a i turizma općenito, valja spomenuti kako uz sve druge programe domaća Hrvatska banka za obnovu i razvoj (skraćeno HBOR) potiče ulaganja na otocima po kamatnoj stopi od 0,80% pri čemu je minimalan iznos kredita 100.000,00 €, a maksimalni:
Krediti kojima je cilj jačanje konkurentnosti osim iznimno povoljne kamatne stope imaju i druge prednosti:
Nije malo, a čovjeka veseli, definitivno.
Tim više što se ovaj program provodi do iskorištenja raspoloživih sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a najkasnije do 30.06.2026.
Jedna od tema koja se provlačila pogotovo u neformalnom dijelu skupa, a zna se postaviti od primjera do primjera je:
Što netko tko je dobar skiper ili kakav drugi djelatnik u ovoj branši treba imati ispunjeno da bi dobio financiranje u nekoj od banaka ili razvojnih agencija za vlastiti poduzetnički poduhvat?
Tu nema jednoznačnog odgovora jer svaka banka pokriva rizik davanja novca početnicima u nekom poslu na svoj način.
Neke će uz ostalo preferirati nekretnine, neke će inzistirati na jakoj firmi sudužniku sad da im nudite kao zalog poslovnu zgradu na Jelačić placu ili na Stradunu, druge će primjerice tražiti jako visoko učešće pogotovo u ovim vremenima koja nude sve osim sigurnosti i jasnog predviđanja.
Ono od čega sve počinje je ugovor sa dobrom agencijom za čarter ili pismo namjere. To je jamstvo budućih prihoda novog poduzeća kojeg imate namjeru osnovati i govori o Vašoj ozbiljnosti. Čisto logički - ako ste prihvatljivi za partnera nekom tko upravlja flotom od 50 i više brodova, niste netko s ulice.
Dalje, što se tiče učešća, obično se traži oko 30% iako uz druge snažne argumente ono može biti i 25% od ukupne investicije.
Sudužništvo druge pravne osobe koja ima posljednje dvije godine pozitivno poslovanje je također dobra polazišna točka. Neće odnemoći – ako Vama ne bude baš išlo, povijest govori da će njima ići pa će se imati odakle plaćati kredit.
Nekretnina kao sredstvo osiguranja nije od presudne važnosti, više je dobra potpora zahtjevu. Ne zaboravite: svakom kreditoru je cilj da mu otplatite kredit i ugovorenu kamatu, ne da se gnjavi sa dražbama oduzetih nekretnina.
Uz sve navedeno, dobar poslovni plan i investicijska studija ili studija izvedivosti su potrebni dokumenti kojim dokazujete budućem kreditoru da ste zdravo promislili i dokumentirano razmotrili sve aspekte budućeg poslovanja, od analize tržišta i nabave i prodaje preko potrebnog kadra do svih troškova s kojima treba računati.
Tu je angažiranje konzultanta s iskustvom u financiranju branše velika ušteda vremena i živaca, a ako još govori bankarskim jezikom i praktički pripremom olakša pozitivnu odluku banke ili leasing kuće – svima dobro.
Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox
Ako ste skiper, dio posade, vlasnik čarter tvrtke ili jednostavno netko kome je stalo do budućnosti Jadrana, zabilježite datum 22. listopada. Očekuje vas prilika iz prve ruke čuti što stručnjaci iz nautike planiraju za sigurniju i održiviju plovidbu.
Od 22. do 26. listopada 2025. u Biogradu na Moru, u Marini Kornati, održat će se 27. izdanje Biograd Boat Showa. Radi se o najvećem nautičkom sajmu u Hrvatskoj i središnjem sajmu ovakve vrste u Srednjoj i Istočnoj Europi. Ove godine sajam donosi još jedno rekordno izdanje, s desecima tisuća posjetitelja i stotinama izlagača, potvrđujući status Biograda kao europske nautičke prijestolnice.
Na trećoj Čarter ćakuli raspravljalo se o izazovima, ali i rješenjima za uspješniju budućnost čater industrije. Panelisti su naglasili važnost ljudi i timske organizacije, digitalnih alata i drugačijeg pristupa tržištu. Zaključak je jasan - značajna promjena je nužna već od iduće sezone.
Rast minimalne plaće u Hrvatskoj postao je vruća tema. Jedni ga vide kao zaštitu radnika, drugi kao uteg koji potapa konkurentnost tvrtki. U svom novom članku Ivica Žuro secira državne intervencije, uspoređuje hrvatski model s europskim i otvara pitanje - kamo nas vodi ova politika?