Kakvo je trenutno stanje nautičkog čartera na Jadranu? Brojni su izazovi s kojima se suočava, i to ne samo nepoštivanje pravila na moru, problematični odnosi sa marinama i visoki troškovi vezova. No, istovremeno, velik je potencijal za poboljšanje i razvoj industrije kroz rješenja u vidu dugoročnih investicija.
Sezona je krenula i s njom odmor iz snova na najljepši mogući način odnosno onaj u nautičkom čarteru i na Jadranu. Pored lijepih uspomena sa sobom donijela uobičajen folklor poput nepoštivanja prvenstva prolaska, nasukavanja zbog neprovjeravanja dubine, a i most poput Ždrelca budi čudne nagone poput prolaska za vrijeme plime pa čiji jarbol ostane čvrst i u komadu.
To su slučajevi koji je javljaju u određenom broju i biti će ih uvijek, ma koliko se ponavljali. Čovjek u moru bude čovjek u moru i zapravo, ma koliko se ta vježba puta provela prije početka ljetne đite.
Ono što se može učiniti, a kako bi iskustvo nautičara bilo što ljepše, a čarteraška industrija proizvodila prihod i zapošljavala ljude te se dodatno profilirala kvalitetom – a time i daljnjim prihodima – je promisliti može li se razmišljati poslovno, ne samo u kontekstu ovogodišnje zarade, već i na dugi rok.

Tu je opravdano postaviti pitanje - osim geografske ograničenosti samim gabaritima Jadranskog mora, što je glavna prepreka daljnje poslovne afirmacije nautičkog čartera u još profitabilniju aktivnost?
Ni manje ni više nego poslovni odnosi sa marinama te konstantno rastući fiksni troškovi marina i pristaništa koje ne prati adekvatan porast kvalitete pružanih usluga. Od godine do godine riječ je o porastu 10 do 15%.
Praktički marine koriste situaciju da objektivno nedostaje još okvirno 4000 vezova da bi stvar mogla funkcionirati, kao i to da čarter baze trebaju imati vez da bi funkcionirale.
Nadalje, iako omogućuju pokrivanje fiksnih troškova marinama jer zauzimaju 1/3 kapaciteta marina kao korisnici stalnog veza, čarter kompanije su od strane marina ne nagrađene zbog dugotrajne suradnje niti im je odobren popust na količinu kapaciteta u upotrebi.
Nikome ne znači ništa ni to što dovode goste veće platežne moći koji će rado potrošiti tijekom boravka i uz more, ne samo na pučinskim otocima.
Godišnji vez je u prosjeku suprotno logici dobih poslovnih odnosa skuplji i do 20%.
Nadalje, zanimljivo pravno pitanje iz domene potrošačkih prava i dobrih poslovnih običaja je to što se zakupljeni vezovi naplaćuju još jednom. Dok su jedrilice i motorne jahte vani, isti već plaćeni vezovi se najnormalnije koriste za privez plovila u tranzitu.
Što je moguće rješenje?

Čekanje na izgradnju kapaciteta nekog investitora je jedno. Iznenadili bi se koliko ljudi sa sredstvima traži priliku za ovakvo nešto i zanimala bi ih inicijativa zainteresiranih korisnika koji mogu recimo biti i sudužnici u financiranju ovakvog sadržaja.
Drugo je da se pojedine kompanije iz ovog segmenta probaju organizirati i dogovoriti sa okolnim mjestima u blizini većih marina investicije iz domene javno – privatnog partnerstva po sustavu mještanima vezovi, nama čarter baze.
Kad vide da idete – smanjiti će cijene. Jer teško da će privući koga iz Italije, a i Grčka je malo predaleko.
A što mogu marine učiniti? Kako reče svojevremeno premijer RH u doba migrantske krize 2015. mogu "šarati malo" da na dugi rok dobiju puno.
Recimo, u godišnju cijenu veza i održavanja uključiti jedno redovno vađenje van sezone te smanjiti trošak vađenja plovila u slučaju izvanrednog servisa na 2/3 cijene.
Ili umjesto toga svako korištenje već plaćenog stalnog veza odbiti od cijene plaćene usluge.
I bez marketinga će se brzo pročuti da netko ima sluha za posao na dulji rok.
I ne ubija kravu zbog toga šnicla, a baca bifteke, ramsteke, prednje četvrti, mulam… You get the point, ako ste i vegetarijanac.
Nećete otići na inkanat već to nadoknaditi kroz druge sadržaje.
Primjera radi, čovjek je u Kneževim Vinogradima u Baranji otvorio pub Caffe Cheers (ne reklamiramo ga, platili smo račun svaki put) i do njega pizzeriju.
Shvatio je da treba priprema podloge za dobre vinarije u tom mjestu i okolici za sve rastući broj turista, a preko puta njega su odmah renovirane i dvije pekare. Posljedično je krenuo i organizirati zabave i koncerte raznih umjetnika.
Ako netko može, uz dužno poštovanje, u nemjerljivo manje aktivnoj Baranji prilagoditi ponudu i generirati turističke dolaske te se upisati na kartu najboljih pizzerija Hrvatske, što tek može netko kome je dana mogućnost poslovanja na obali Jadrana?!?
Izgubiš na mostu – dobiješ na ćupriji, ali trgovci i dalje dolaze tim putem jer je dobar.
Novac privlači novac, to je evidentno ne samo na vjenčanjima domaćih i stranih poslovnih dinastija.

Sticajem okolnosti u poslovnu praksu stigao nam je zanimljiv upit vezan uz leasing jedrilica.
Konkretno, svodio se na to je li moguće financirati nabavu vrijednog plovila koje bi za svoje potrebe koristila fizička osoba, ali ne i stavljala u najam?
Odgovor je bio - ne. Nema u Europi leasing kuće koja bi financirala nabavu ovakvog plovila fizičkoj osobi osim kao imovinu trgovačkog društva u njenom vlasništvu. Nekako nam se čini niti u Aziji, a ni u Americi.
Ekonomski rezon jasno kaže: ako se nešto može koristiti kao sredstvo rada, generira prihod i amortizaciju kao knjigovodstveni rashod, ali ne i stvarno – onda se može i financirati.
Zašto ne bi kad niste na tom brodu uživali u obavijestima o novom bookingu i da je sjeo novac na račun od najma?
Onom kome treba plovilo vrijedno nekoliko stotina tisuća eura naviše samo za osobne gušte, ne treba kredit ili leasing za to.
Sve ovo navodimo jer ćete imati slične upite od potencijalnih partnera i klijenata, bez obzira radite li neposredno u samom nautičkom čarteru ili u pratećoj službi. Obzirom da želite ugoditi klijentu ili poslovnom partneru, logično je da ćete probati naći rješenje i potrošiti vrijeme i živce. Sad kad znate ovo što smo naveli tu – uštedite sebi živce, vrijeme i novac kojeg gubite jer ne radite nešto korisnije.
Ili kako bi se reklo u poznatom citatu – reka' sam ne može.
A za sve drugo vezano uz financiranje i slično, tu su čarter.hr i financiranje.net – neka se oni misle što će s upitima klijenata vezano uz sve ono što nije vaša domena poslovanja.
Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox
Ako ste ikada proveli dan u uredu čarter tvrtke tijekom sezone, znate kako to izgleda kada u isto vrijeme zvoni mobitel, zovu gosti, zovu agenti, mailovi stižu jedan za drugim… Uz sve to treba i iskoordinirati smjene, pripremu plovila i servise. Tko stigne sve to riješiti na vrijeme?
Kako izgleda svakodnevica jednog grafičkog dizajnera? Što sve ulazi u njegov opis posla - i što ne ulazi? Barbara Zec, dizajnerica s više od 20 godina iskustva, u svom novom autorskom članku za čarter.hr otkriva što zaista znači biti dizajner vizualnih komunikacija. Od alata, preko vještina, do stvarnih izazova koje ova profesija nosi, sve je konkretno objašnjeno iz prve ruke.
Najveći svjetski događaj posvećen nautičkom čarteru ponovno je tu. Od 12. do 14. studenoga 2025. International Charter Expo (ICE) ponovno će pretvoriti Amsterdam u globalno okupljalište čarter profesionalaca. Uz više od 600 tvrtki, potpuno novi ICE Forum i legendarnu zabavu ICE Rocks Party, ovogodišnje izdanje obilježava deset godina povezivanja čarter svijeta - snažnijeg, pametnijeg i povezanijeg nego ikad prije.
Hrvatska čarter industrija dobila je svoj novi zajednički glas. Tijekom Biograd Boat Showa 23. listopada održana je osnivačka sjednica Udruge Chartera Hrvatske (UCH) - prvog samostalnog udruženja čarter kompanija izvan sustava HGK. Cilj nije samo formalno okupljanje, već uspostava jedinstvenih standarda poslovanja, jača suradnja među tvrtkama i stvarni iskoraci prema održivijem razvoju sektora.