Štednja, zlato ili kripto - zanimljiva vremena za investicije

• 07.11.2023.
• Novosti, Financije

Živimo u izazovnim vremenima. Kamate rastu, a čini se kako ekonomska kriza nikad neće ni završiti. Dok nas je prošlost naučila o važnosti planiranja i rezervi resursa, izgleda kako turistička industrija može profitirati od geopolitičkih tenzija. Ivica Žuro nam otkriva koje su opcije štednje i gdje pametno ulagati u današnjem svijetu.

Dabogda živjeli u zanimljivim vremenima – kaže izreka koja je sve više kletva, a sve manje konstatacija viđenog.  
 
I itekako je aktualna… Jer u momentu kada rastu kamate, ekonomija nije ni izašla iz recesije – kažu oni su duljom memorijom da nikad nismo ni izišli iz iste - a pomaljaju se novi krizni momenti, novo iznenađenje je ono što najmanje treba. 
 

Kad ekonomija igra svoju igru 

Zanimljivo da je rat između Izraela i susjeda mu 1973. te zatvaranje Sueza i posljedična naftna kriza, donio jednu veliku novost u zapadnim ekonomijama.  
 
A to je planiranje poslovnih procesa uključujući i izvanredne događaje te razvoj svijesti da kritični resursi trebaju biti na dovoljnoj zalihi i imati uvijek jedan izvor u rezervi.  
Upravljanje operativnim rizicima i poslovnim kontinuitetom se pojavilo u naftnim, brodarskim i financijskim kompanijama je otad jedna od normalnih funkcija. 
 
Tko zna kakva će se pouka izvući iz ovog rata 50 godina nakon. Možda ona da svatko treba gledati svoje interese i surađivati u zajedničkima, ali naravno uz svijest da je primarno ipak – ne vući poteze zbog sela već u vlastitom interesu.  
 
Govoreći o tome, svaki rat na Bliskom istoku je adut više hrvatskom turizmu u globalu. Prosječan turist koji putuje avionom na ne predaleka odredišta preko Sredozemnog mora i dalje već razmišlja o korekciji planova.  
 
A obzirom da se domaćim turizmom praktički ne upravlja, kao i u dosta godina do sada ni krivi ni dužni bi – ako ne bude sigurnosnih situacija – mogli izvući korist. Možda i pouku. 

Kamo s viškom novca nakon sezone? 

No, idemo konkretno. Zanimaju nas dvije stvari: u što uložiti višak novca preostao na poslovnom računu nakon sezone? 
 
Govoreći o omiljenom hrvatskom ulaganju - a to je u beton - rast cijena je malo pokolebao čak i one koji su akumulirali iznose od par stotina tisuća eura i više.  
 
Najkonzervativnija opcija je klasična štednja.  
 
Ako ste poslovni korisnik, adut više je to što je riječ o vrlo jednostavnom i brzom zahvatu.  
Obzirom da se kamatne stope na godišnjoj razini za pravne osobe trenutno kreću u rasponu do 3,00% godišnje, jednostavna matematika govori da 200.000,00 eura oročenih na 1 kvartal po navedenoj stope će vam donijeti 1.500 eura zarade.  
 
Nije puno, ali ionako bi novac ležao na računu po viđenju i ne bi dobili ništa, a ovako ćete pokriti bar dio drugih troškova. 
 
Drugi potencijalni ulog su ulaganja u novčane fondove.  
 
Rizik postoji i morate ga biti svjesni (postoji svugdje), ali se pokazao malenim. Ugrubo prinos u novčanom fondu prati onaj od klasične štednje, mada je zbog niske visine domaćih kamata na štednju bio nekoliko puta veći.  
 
I ovdje je adut što do sredstava možete brzo. Tko zna, možda vas sreća i poljubi pa bude prinos i veći od ovog trenutnog. 
 

Zlato - vječna vrijednost ili? 

Treća opcija su metali, odnosno primarno zlato. 
 
Vrijednost mu stalno raste (uglavnom) i naravno u svakoj izvanrednoj situaciji prenosivost, cijenjenost i utrživost su adut. Plus nema valute na svijetu koja ne priznaje konverziju domaćeg novca u zlato i obrnuto. 
 
Centralne banke diljem svijeta su u prvih 9 mjeseci kupile 800.000 tona zlata ili 14% više nego lani u istom razdoblju. Možda one znaju nešto više. 
 
Da bi stvar bila izraženija, cijena zlata je nikad veća. Štoviše, jako je blizu psihološkoj granici od 2000 američkih dolara za troy uncu, odnosno okvirno 60 eura za gram. 
 
Splet okolnosti je doveo do tog trenda i održava ga, a navesti ćemo samo neke. 
U kriznim vremenima ljudi se okreću opipljivim i unovčivim vrijednostima, a metali su takvi još od vremena nakon mlađeg kamenog doba. 
 
Prisutna količina ovog dobra na planetu koja može mijenjati vlasništvo standardnim postupcima je poznata i definirana, a godišnjih dotok iz rudnika ne izaziva potrese. 
 
Produbljivanje geopolitičkih kriza - Rusiji i Ukrajini su se pridružili Izrael i Palestinska samouprava kao najveće žarište - dokazano tjeraju investitore na potragu za sigurnošću. 
 
Pritom profitabilnost utočišta kod ulaganja u zlato treba uzeti sa ozbiljnom rezervom na dugi rok, budući prinosi ne rastu tolikom progresijom kao oni pojedinih instrumenata na tržištu kapitala. 
 
Na srednji rok već da.  
 
Primjera radi, od početka pandemije do trenutnog momenta cijena troy unce u 3,5 godine skočila je sa 1.366 eura na 1.875 eura. Prije toga joj je trebalo 4 godine da sa 1.100 eura dođe do navedenih 1.366. 
 
A u ovoj godini je cijena išla sa 1.694 eura naviše za 181 euro ili 10,7%. 
 
Pa onda neka čovjek bude pametan. 
 

Kriptovalute - rizik ili prilika? 

Opcija koja je opet aktualna zbog velikog rasta pojedinih kriptovaluta – primarno se tu misli na bitcoin – je ulaganje u tu vrstu virtualne imovine plaćenu stvarnim novcem.  
 
O njima već godinama pričaju svi – rekao bi general Mitu otac, majka, brat, prijatelji – i tu leži najveći dio problema jer svi misle da nešto znaju o istome, ali ne mogu definirati što.  
 
Kriptovalute su u posljednjih godinu dana imale niz skandala sa propašću mjenjačnica i još uvijek nedostatnom regulativom. Tako se među široke mase potencijalnih investitora, opravdano unatoč potencijalnom prinosu, uvukao crv sumnje.  
 
Tu je i utjecaj pojedinih velikih investitora koji pojedinom objavom na društvenoj mreži mogu srušiti i nacionalne ekonomije, a kamoli neće utjecati na tržišna kretanja nekog coina. 
 
 
Uglavnom, u što odlučili investirati, rizik je samo vaš i ničiji drugi.  
 
Ako ne možete percipirati što bi bilo pametno – potez je i ostati pasivan.  
 
Nećete dobiti dobitak, ali kako bi rekao Grunf iz Alan Forda: nećete ni dobiti gubitak niti izgubiti dobitak. 
 

• Podijeli:

---

---