Kamate u listopadu: Nitko nema kristalnu kuglu, ali imamo iskustva


Listopad donosi financijske izazove, a kamate su (kao i uvijek) u središtu pažnje. Hoće li rasti? Je li fiksna kamatna stopa pametan izbor? Ivica Žuro koristi iskustva iz prošlosti, ali i neke smjernice za budućnost, kako bi nam pomogao u odluci. A uz prave savjete, tko zna - možda čak i profitirate.

Listopad je i dalje vrlo aktivan mjesec, ali treba razmišljati što i kako dalje.  
 
Bila to nabava osnovnih sredstava, bilo to osiguravanje obrtnog kapitala za nesmetano uobičajeno poslovanje, dobra priprema štedi vrijeme. A nerviranje prije smanjuje količinu stresa poslije. 
 
Kao i uvijek prvo ćemo kemijsku olovku i papir u ruke odnosno tipkovnicu i Excel i srodna rješenja pred sebe na stol.  
 
Pa se pozabaviti najčešće postavljanim pitanjima: 

  1. Što se može očekivati od kamata?  
  2. Hoće li rasti i dalje?  
  3. Je li pametno ići na ugovaranje fiksne kamatne stope? 
     

Što se može očekivati od kamata? 

Nitko nema kristalnu kuglu, ali imamo iskustva iz bliže i daljnje prošlosti koja ćemo probati interpretirati kako bi olakšali odluku. 
 
Kamate su svima u fokusu pažnje i ono što je jedino uočljivo je -  znatno su narasle, opterećujući ostatak poslovanja kod onih kredita koji su ugovoreni uz varijabilnu stopu.  

Hoće li kamate rasti i dalje? 

Nešto geopolitike, nešto politike i u godinu i pol dana glavne referentne kamatne stope na koje se pri definiranju troška financiranja vežu sve banke u Eurozoni su skočile sa -0,5% na 4%.  
 
Vrlo često korišteni 3m EURIBOR (tromjesečni) ima trenutnu vrijednost - kako se kolokvijalno kaže - za dz ispod 4,0% i ako je marža kreditora na to 3% onda je ukupna kamatna stopa u datom momentu gotovo 7,0%. 
 
U posljednjih 15 godina - znači od velike financijske krize 2008. nastale zbog pohlepe investicijskog dijela financijskog sektora - jedini put kada su referentne stope bile bliske ovima je bilo prije točno 15 godina.  
 
A u posljednjih 23 godine se dogodio još jedan moment koji je također doveo te iste kamatne stope na level od 5% - slom DotCom tržišta, odnosno ogroman pad vrijednosti tehnoloških kompanija u drugom dijelu 2000.g.
 

Primjer uz varijabilnu kamatu izraženu kao 3m EURIBOR + 3,00%

 
 
Ne želimo biti zloguki proroci, ali uvijek ističemo – dobro promislite i savjetujte se sa strukom u svemu što radite, a u ovom pogotovo. 
 
Navesti ćemo vodilje kojima se treba voditi pri razmišljanju o investicijama u razna dobra putem kreditiranja za fizičke osobe. Ista načela su u potpunosti primjenjiva i na financiranje pravnih osoba
 

Je li pametno ići na ugovaranje fiksne kamatne stope? 

Ako idete na ikakav kredit sa fiksnom kamatnom stopom - inzistirajte na što manjoj, odnosno nikakvoj naknadi za prijevremeno zatvaranje. Zbog smanjene kreditne produkcije banaka moguće da ćete nešto i postići. 😉 
 
Nadalje, koliko god generalno imalo smisla uzeti kredit sa kamatnom stopom nižom od važeće stope inflacije, ako nema prijeke potrebe ne idite u nabavu potrošačkog dobra putem gotovinskog kredita baš sada.  
 
Slikovito rečeno - nije da se trebate šamarati od sreće ako je u vrijeme inflacije od 13,1% vas nekom srećom dopao kredit uz kamatnu stopu od 8%. 
 
Trenutačno je za stambene kredite svaka nominalna kamatna stopa na razini 3,50% prihvatljiva.

 

Onda? Kao postupiti i koja je “matematika”? 

Pravi posao ćete napraviti ako nađete banku koja ne naplaćuje naknadu za odobrenje kredita uz naravno smanjenje naknade za prijevremeno zatvaranje u razdoblju primjene fiksne kamatne stope. 
 
Lako je moguće da bi na dugi rok mogao profitirati onaj tko podigne kredit u drugom kvartalu iduće godine i naprijed.  
 
Zašto?  
Obzirom da Europska središnja banka prati američki FED sa zakašnjenjem u potezima pola godine do 9 mjeseci - a u SAD je najavljeno kako neće biti daljnjeg povećanja ključnih kamatnih stopa, matematika je ovdje vrlo jednostavna. 
 

  • Podijeli:

Ivica Žuro

Ivica Žuro

Ivica Žuro je konzultant u financijama, bankovnom poslovanju i upravljanju poduzećima. Vlasnik je MM Beneficium obrta za poslovno savjetovanje. Nakon duge karijere u bankarstvu gdje je uz ostalo bio dugogodišnji direktor za Srednju Dalmaciju u Splitskoj banci, odlučio je iskoristiti stečeno iskustvo u savjetovanju za financiranje i upravljanje. Uža specijalnost su mu financiranje poduzetništva te fizičkih osoba, kao i refinanciranje postojećih obveza povoljnijim kreditiranjem te organizacijska poboljšanja i uštede na troškovima poslovanja.

https://www.financiranje.net/



Kategorije trendova


Newsletter

Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox

Najnoviji trendovi

Panel “Sigurnost, edukacija i održivost kao putokaz” - presudna pitanja za budućnost Jadrana
Panel “Sigurnost, edukacija i održivost kao putokaz” - presudna pitanja za budućnost Jadrana

Ako ste skiper, dio posade, vlasnik čarter tvrtke ili jednostavno netko kome je stalo do budućnosti Jadrana, zabilježite datum 22. listopada. Očekuje vas prilika iz prve ruke čuti što stručnjaci iz nautike planiraju za sigurniju i održiviju plovidbu.

Biograd Boat Show 2025 - plovila, trendovi i poslovne prilike na jednom mjestu
Biograd Boat Show 2025 - plovila, trendovi i poslovne prilike na jednom mjestu

Od 22. do 26. listopada 2025. u Biogradu na Moru, u Marini Kornati, održat će se 27. izdanje Biograd Boat Showa. Radi se o najvećem nautičkom sajmu u Hrvatskoj i središnjem sajmu ovakve vrste u Srednjoj i Istočnoj Europi. Ove godine sajam donosi još jedno rekordno izdanje, s desecima tisuća posjetitelja i stotinama izlagača, potvrđujući status Biograda kao europske nautičke prijestolnice.

Digitalizacija, ljudi i kvaliteta: glavne lekcije s treće Čarter Ćakule
Digitalizacija, ljudi i kvaliteta: glavne lekcije s treće Čarter Ćakule

Na trećoj Čarter ćakuli raspravljalo se o izazovima, ali i rješenjima za uspješniju budućnost čater industrije. Panelisti su naglasili važnost ljudi i timske organizacije, digitalnih alata i drugačijeg pristupa tržištu. Zaključak je jasan - značajna promjena je nužna već od iduće sezone.

Radnik tek malo zadovoljan, a tvrtka više u minusu - hrvatski paradoks minimalca
Radnik tek malo zadovoljan, a tvrtka više u minusu - hrvatski paradoks minimalca

Rast minimalne plaće u Hrvatskoj postao je vruća tema. Jedni ga vide kao zaštitu radnika, drugi kao uteg koji potapa konkurentnost tvrtki. U svom novom članku Ivica Žuro secira državne intervencije, uspoređuje hrvatski model s europskim i otvara pitanje - kamo nas vodi ova politika?