Izazovi i rješenja za financiranja u nautičkom sektoru

• 01.08.2023.
• Novosti, Financije

U svom novom članku, Ivica Žuro nam daje uvid u financijske izazove koje u nautičkom sektoru donosi povećanje kamata. Saznajte koje su potencijalne strategije za adaptaciju te opcije za financiranje i kreditiranje.

Za nekoga je sezona punog zamaha u operacijama ili kako reče jedan prominentni skiper iz Tivta: Deveti krug pakla najvrući dio godine. 
 
Medijima je to možda sezona kiselih krastavaca, većini ljudi odbrojavanje do godišnjeg odmora ili do početka školske godine. 
 
Nama u čarter.hr je cijela godina sezona jer - koliko god flote mirovale jednim dijelom – mnogo je više popratnih konstantnih radnji potrebnih za glatko odvijanje poslovanja. Pogotovo u ovim zanimljivim vremenima u kojima jedna godina predstavlja vrijedno iskustvo ali nikad ne znate koja će se već situacija pojaviti već za pola godine. 
 
No razmišljamo pozitivno pa tako i gledamo. Idemo tvrdo kao znate koja već braća na M. 
 

Porast kamatnih stopa na kredite 

Prvo ćemo se osvrnuti na ono što je veći potencijalni trošak, izgledno na kratki i srednji rok odnosno ovu i slijedeću godinu. Riječ je o porastu kamatnih stopa na kredite, kao posljedica uvođenja eura i borbe protiv inflacije. A koja je opet bila posljedica niza političkih i geopolitičkih poteza. No nećemo politiku u našu butigu, reče brijač Roko iz Velog mista i zaglavi zbog pjevanja u zatvoru svaki put kad se mijenja vlast. 
 
Riječ je o porastu referentnih kamatnih stopa koje je podignula Europska središnja banka (ECB), sa zakašnjenjem u odnosu na monetarne vlasti SAD i Ujedinjenog Kraljevstva. Logika tog čestog poteza je da povećanje kamatnih stopa smanjuje potražnju za kreditima, što opet utječe na smanjenje potražnje za proizvodima i uslugama te im smanjuje cijene.  
 
To je cilj i ovaj put. Samo mali je problem što se dogodila savršena oluja u vidu tiskanja novca i bacanja u sustav tijekom pandemije, nakon toga energetska kriza i naravno pohlepa iznad uobičajene razine nakon što se cijena energenata svela na nekadašnje razine. Kad su se dizale cijene – opravdanje je bio porast cijena plina kao inputa cijene struje, sada kada se situacija smirila nema pada opće razine cijena. 
 
Povećanje kamatnih stopa znači za pravne osobe oštriju politiku procjene rizika te veću stopu odbijanja zahtjeva za kreditiranjem, kao i strože uvjete dobivanja financiranja i kroz kreditiranje i kroz flotama posebno zanimljive leasinge.  
 
Ono što zakonodavac može napraviti za investicije poduzetnika je proširenje programa potpore kroz kreditna jamstva iza kojih će stajati HAMAG i HBOR. 
 
Plan je ECB da dovede stopu inflacije na razine od okvirno 2% do kraja 2024. i svakoj državi je ostavljeno na volju što će raditi na tom planu uz opće smjernice. 
 
A što rade domaće banke? Pa, kolokvijalno rečeno plivaju u lovi oslobođenoj ulaskom u europski monetarni sustav i glume money market fondove posuđujući novac monetarnim institucijama po godišnjoj kamatnoj stopi od 4% te ulažu u obveznice pouzdanih izdavatelja. 
 
No neće takva situacija vječno trajati, a baza klijenata se treba očuvati.  
 
Biti novčani fond nije održiv poslovni model niti je smisao poslovanja domaćih banaka. One koje danas ne vode dovoljno računa o svojim komitentima, sutra bi mogle biti na gubitku, a iskustvo govori da su troškovi povratka starog klijenta veći i do 4 puta nego oni uloženi u zadržavanje postojeće baze. 
 
Razuman potez bi bio formirati interne garantne sheme za malo i srednje poduzetništvo te omogućiti svojim sadašnjim a i budućim klijentima financiranje po prihvatljivim uvjetima. 
 
Dok se to ne dogodi, ako imate potrebu za financiranjem najpametnija stvar je provjeriti koje su opcije. Iznenađenje je da neke banke nisu previše podigle kamate na fiksne kredite za poduzeća. 
 
 

Osvrt na situaciju iz tekućeg poslovanja  

Nakon općeg pregleda, prema prihvaćenoj praksi osvrnuti ćemo i se i na situaciju iz tekućeg poslovanja.  

Ovaj put nam je u fokusu prodaja poslovnih udjela društava sa ograničenom odgovornošću u kojima vlasnici i koji preuzimaju nemaju dovoljnu kreditnu sposobnost ali zato pravna osoba posluje prema svim pokazateljima vrlo dobro, ako ne i odlično. 
 
U jednom momentu će se dogoditi da netko od vlasnika želi vani a nije spreman dogovoriti se da ga se isplaćuje što odmah što godišnjim isplatama ili udjelom u dobiti.  
 
Tada se pojavljuje osnovo pitanje koje muči ne samo management domaćih ABA košarkaških klubova - kako doći do sredstava čim prije za realizaciju navedene operacije. 
 
Dodatan uteg je što se u osnovi radi o financiranju nabave imovine fizičke osobe kreditom kojeg će plaćati pravna osoba, a to je u najvećem broju domaćih banaka velika crvena krpa i No-No.  
 
Mada cijela priča ima rezona i poznata je još od vremena menadžerskih kredita u privatizaciji - budući su hrvatske financijske institucije za poslovno kreditiranje u vlasništvu stranih multinacionalnih lanaca - jasno je da ih ne zanima sve što ima iole primjesu reputacijskog rizika.  
 
Dva su onda rješenja koja se mogu razmotriti: 

1. kredit od drugog poduzeća 
2. bankarsko financiranje. 

Financiranje od strane vanjske pravne osobe navodimo jer je sve više situacija da domaća poduzeća s poslovanjem u tehničkoj domeni imaju sredstava za investiranje i pokazuju zanimaju za takve poteze jer što inflacija što primitivne mogućnosti investiranja na domaćem tržištu jedu novčanu supstancu.  
K tome im je nautički sektor poprilično zanimljiv kao otporan na dosta toga, a i generator je prihoda. 
 
Ovo rješenje je dosta brzo, a ono što mu je nedostatak za kreditiranog je da mu kreditor kao zalog neće tražiti jedan bubreg jer mu je drugi dovoljan, ali hoće razne zaloge i pokušati imati zadnju riječ pri isplati dobiti. Što je i logično – tko je donio loptu na školsko igralište, prvi bira ekipu. 
 
Drugo konvencionalno a sporije rješenje je ići na razgovor prema banci i napraviti model preuzimanja.  
Ne vlasničkih udjela već branda kojeg poduzeće u suvlasništvu posjeduje, razvilo je i prepoznatljivo je na tržištu. 
 
To uključuje dokazivanje da je suvlasnik koji prodaje udjel stvoritelj branda i intelektualni vlasnik navedenog, sad da i nije registrirao u uredu za patente ali posjeduje dokumentaciju koja kazuje da je ulagao od samog početka. I naravno drugi članovi društva to priznaju i potvrđuju pismenim putem. 
 
Nakon što se otkupi brand i prebaci u vlasništvo poduzeća, preostaje izlazak iz vlasničke strukture društva. 
 
Ovo je bio najjednostavniji opis cijele priče koja uključuje dokumentiranu procjenu vrijednosti branda i odraz na samo poslovanje uključujući marketinški aspekt kao primarni i podcrtan financijskim rezultatom te daljnjom projekcijom poslovanja.  
 
Naravno, nećete ići skraćivati sebi život ulaskom u taj posao ni dobivati sijede ako imate tek simpatične George Clooney zaliske.  
 
Šteta je ne iskoristiti čarter.hr kad već u svom timu i među partnerima ima ljude koji mogu taj posao dovesti do kraja. 
 

• Podijeli:

---

---