(Ne)kultura organizacije - skriveni saboter uspjeha vaše tvrtke


Andreja Fazlić nam donosi novu kolumnu o sustavu za generiranje prihoda, odnosno Revenue flywheel-u. Saznajte kako kultura vaše organizacije može utjecati na stvaranje prihoda, ali i opći uspjeh vašeg poslovanja.

Pratite li moju kolumnu redovito znači da ste već upoznati s temom sustava za generiranje prihoda tzv. Revenue flywheel. Ovaj dinamički model poslovanja može biti i vaš alat za transformaciju vlastite organizacije i izgradnju stabilnog sustava za generiranje prihoda. 
 
Ako ste novi ovdje, evo brzog uvoda. Revenue flywheel je ciklički model poslovanja dizajniran da potakne rast prihoda kroz međusobno povezane korake: privlačenje novih kupaca, zadržavanje postojećih kupaca, povećanje prihoda od postojećih kupaca i stvaranje preporuka od strane zadovoljnih klijenata. 
 
Da biste implementirali ovaj model u svoje poslovanje potrebno je provesti RevOps projekt (prihodovne operacije). To je multidisciplinarni pothvat koji objedinjuje različite sektore organizacije – od marketinga i prodaje do korisničke podrške i financija. Cilj je optimizirati i automatizirati procese koji generiraju prihode. Glavne dobrobiti ovakvih projekata su: 

  • Optimalizacija resursa: RevOps projekti pružaju mehanizme za povećanje efikasnosti, omogućujući tvrtkama da minimiziraju vrijeme i resurse na aktivnosti koje ne donose prihode. 
  • Sinkronizacija timova: Omogućuju bolju koordinaciju između različitih sektora unutar organizacije, čime se osigurava usklađeno djelovanje svih prema zajedničkim ciljevima. 
  • Poticanje rasta prihoda: Kroz proces optimizacije i automatizacije, RevOps projekti olakšavaju implementaciju sustava za generiranje prihoda, što direktno doprinosi rastu prihoda. 

 

Kulturni aspekt organizacije, ili preciznije, njegov izostanak, često se otkriva kao taj skriveni faktor koji može značajno utjecati na uspjeh projekta.

Kakve to veze ima s kulturom organizacije? 

U ulozi poslovne konzultantice, u kojoj za svoje klijente kreiram i implementiram RevOps projekte s ciljem uspostavljanja Revenue flywheel modela u njihovo poslovanje, često se susrećem s jednim tajnim saboterom - i to uglavnom tijekom faze implementacije. To je obično faza projekta u kojoj se od svih članova tima očekuje izlazak iz njihove zone komfora, a prešutan je jer, ne biste vjerovali, često ga nisu svjesne ni same tvrtke koje su me angažirale.  
 
Kulturni aspekt organizacije, ili preciznije, njegov izostanak, često se otkriva kao taj skriveni faktor koji može značajno utjecati na uspjeh projekta. Mnogo je načina na koji izostanak kulture organizacije utječe na prihode, a neki od najčešćih primjera su: 

  • Demotivacija zaposlenika - zaposlenici koji se osjećaju nevrednovano, nepoštovano i isključeno iz tvrtke, vjerojatno će biti demotivirani i manje angažirani u svom radu, što može dovesti do smanjene produktivnosti, manjka inovacija i nezadovoljstva kupaca.  
  • Nizak nivo produktivnosti - kada kultura tvrtke nije dobro organizirana, nije transparentna i fokusirana na učinkovitost, zaposlenici su manje produktivni, što dovodi do smanjenja prodaje i povećanja troškova.  
  • Nezadovoljstvo kupaca - kultura organizacije koja negativno utječe na odnose s kupcima (i partnerima) može dovesti do toga da tvrtka ne zadovolji njihove potrebe, što rezultira smanjenjem prodaje i profita.  
  • Odlazak zaposlenika - kultura koja ne njeguje pozitivno radno okruženje pridonosi odlasku zaposlenika, što povećava troškove zapošljavanja i obuke novih članova tima.  
     

Ovi primjeri samo su vrh sante leda kada se radi o posljedicama loše organizacijske kulture. Ako se ne riješe pravovremeno, mogu izazvati ozbiljne probleme poput lošeg morala među zaposlenicima, visoke fluktuacije zaposlenika, smanjene produktivnosti, propusta u obavljanju zadataka i nemogućnosti rasta poslovanja. Ti problemi nisu banalni i štetni su za dugoročnu uspješnost organizacije. 
 
Kultura organizacije je važan čimbenik u uspjehu poslovanja. Organizacije koje imaju pozitivnu i poticajnu kulturu, vjerojatnije će biti uspješne od organizacija koje ni nisu svjesne da ju nemaju.  
 

A što je kultura organizacije? 

Kultura organizacije je skup vrijednosti, uvjerenja i ponašanja koja dijele svi zaposlenici. To je moćna sila koja može pozitivno ili negativno utjecati na poslovanje i rast prihoda. 
 
Ona se razvija namjerno ili nenamjerno. Namjerno se razvija kada organizacija definira svoje vrijednosti i promiče ih među zaposlenicima. Nenamjerno se razvija kada su zaposlenici prepušteni sami sebi te o organizaciji uče sami kroz svoje iskustvo.  
 Stvaranje pozitivne kulture u organizaciji ključno je za uspjeh i može se postići na nekoliko načina.

Kako stvoriti pozitivnu kulturu u organizaciji? 

Stvaranje pozitivne kulture u organizaciji ključno je za uspjeh i može se postići na nekoliko načina. Evo nekoliko korisnih savjeta: 

  • Definirajte što organizacija zastupa i što želi postići, te osigurajte da svi zaposlenici razumiju te vrijednosti i ciljeve. 
  • Stvorite okruženje gdje se svaka ideja, mišljenje i trud cijeni i poštuje, što će zaposlenike potaknuti na aktivniji doprinos. 
  • Potičite otvorenu i iskrenu komunikaciju među i sa zaposlenicima, to pomaže izgradnji timskog duha i potiče suradnju. 
  • Omogućite zaposlenicima da eksperimentiraju i preuzimaju rizike, što može potaknuti razvoj novih ideja i rješenja. 
  • Nagrade za izvrsnost. Osigurajte da zaposlenici znaju da se njihova predanost i postignuća prepoznaju i nagrađuju, što potiče daljnje iskazivanje njihovih talenata i vještina. 
      

Jjasno definirajte kakvu kulturu želite uspostaviti i što želite postići takvom promjenom. Bitno je osigurati da je vrhovno rukovodstvo u potpunosti predano promjeni i da su spremni biti primjer ostalim zaposlenicima.

Kako promijeniti kulturu organizacije? 

Izmjena kulture unutar organizacije može biti kompleksan zadatak, no itekako je ostvariva. Evo nekoliko preporuka kako to postići: 

  • Vizija je vaš vodič - jasno definirajte kakvu kulturu želite uspostaviti i što želite postići takvom promjenom. 
  • Potpora vodstva - bitno je osigurati da je vrhovno rukovodstvo u potpunosti predano promjeni i da su spremni biti primjer ostalim zaposlenicima. 
  • Transparentna komunikacija - viziju promjene kulture potrebno je jasno i otvoreno prenijeti svim zaposlenicima. 
  • Strpljenje i dosljednost - trebate biti svjesni da promjena kulture nije posao preko noći te zahtijeva vrijeme i kontinuirani trud. 
  • Timski rad - ne pokušavajte provesti ovako značajnu promjenu sami - suradnja i uključenost cijelog tima, ali i podrška vanjskih partnera ključni su za uspjeh. 

Dakle, kako bi vaša implementacija Revenue flywheel modela bila uspješna, već opjevanih 6 ključnih elemenata stabilnog sustava za generiranje prihoda, svakako posvetite pažnju i kulturi svoje organizacije. Ona je tiha snaga koja može transformirati vaše poslovanje i potaknuti stabilan rast prihoda.  
 
Bez obzira jeste li mala start-up tvrtka ili već uspostavljena korporacija, zapamtite: vaša kultura često je vaš najjači alat. 

  • Podijeli:

Andreja Fazlić

Andreja Fazlić

Andreja Fazlić osnivačica je konzultantske agencije Astarta: Bit koja djeluje na sjecištu marketinga, prodaje i razvoja poslovanja putem Inbound metodologije. Bez obzira uvodi li poduzetnike početnike u svijet digitalnog poslovanja, marketinga i prodaje, ili surađuje s već razvijenim organizacijama u transformaciji njihovog poslovanja, pomaže svojim klijentima sistematizirati, organizirati i provesti rješenja skrojena po njihovoj mjeri koja im omogućavaju lakšu prilagodbu promjenama tržišta i navikama potrošača, dok pri tome ostvaruju veće prihode i stabilniju poziciju na tržištu.

https://www.linkedin.com/in/andreja-fazlic/



Kategorije trendova


Newsletter

Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox

Najnoviji trendovi

Ne tražite spas u oglasima
Ne tražite spas u oglasima

Marketing se u čarter industriji često doživljava kao brza intervencija: "trebamo booking, treba nam marketing". No je li to uopće realno? Ova kolumna donosi pregled ključnih zabluda: marketing nije prodaja, nije poslovna strategija, nije partnerstvo i nije čudotvorno rješenje kada poslovni model škripi. Ako nemamo definiran proizvod, diferencijaciju, ciljanu publiku i održive procese marketing ne može nadomjestiti ono što zapravo nedostaje. U novoj kolumni Selma Ćubara donosi konkretne situacije iz industrije te jasno ukazuje kada marketing postaje moćan alat, a kada ostaje samo skupa distrakcija. Za sve profesionalce u čarteru koji žele postaviti jasnije temelje, izbjeći tipične greške i razumjeti kako (i kada) marketing zaista donosi vrijednost.

Sadržaj koji puni buking - što stvarno radi, a što ne
Sadržaj koji puni buking - što stvarno radi, a što ne

Ono što goste privuče nije savršena slika, nego osjećaj da negdje, na nekom brodu, upravo sada nastaje priča stvorena samo za njih. Čarter tvrtke koje to shvate, ne trebaju se natjecati cijenom niti obećavati savršenstvo – dovoljno je pokazati plovidbu kakva ona jest. A bez pravog sadržaja teško je zainteresirati gosta za plovidbu. Ovaj tekst donosi konkretne, jednostavne savjete koje možete odmah isprobati – bez straha da nešto krivo radite.

Kako se istaknuti - Top 7 grešaka koje rade čarter tvrtke
Kako se istaknuti - Top 7 grešaka koje rade čarter tvrtke

Čarter web stranice često se svedu na isto: slični brodovi, isti opisi, ništa novo za gosta ni za tražilicu. Ali vi imate dobru ponudu, a Google vas i dalje preskače… Znate li koje su to greške koje radite a koje vas koče? Evo konkretnih savjeta kako ih riješiti.

Švicarska je rekla "dosta" Booking.com-u, može li i čarter industrija podvući crtu?
Švicarska je rekla "dosta" Booking.com-u, može li i čarter industrija podvući crtu?

Nedavna presuda švicarskog nadzornog tijela protiv Booking.com-a otvara važnu temu i za čarter industriju: dominacija posrednika, visoke provizije i praksa davanja popusta iz tuđeg poslovnog modela ozbiljno narušavaju tržišnu ravnotežu. Iako čarter nema jednog OTA diva, mehanizmi su itekako slični, a posljedice sve vidljivije. Vrijeme je da se otvoreno postavi pitanje: tko zaista upravlja prodajom, a tko snosi sve operativne rizike?