U prvom ovogodišnjem članku Ivica Žuro za čarter.hr otvara temu koja će za mnoge poduzetnike biti i više nego aktualna. Nova kreditna pravila, manji zahtjevi za kolateralima i potpuno novi instrumenti koje donose HAMAG-BICRO i HBOR otvaraju prostor poduzetnicima koji planiraju ulaganja, ali ne žele (ili ne mogu) vezati nekretninu.
Nova godina – novi program kreditiranja odnosno uvjetno rečeno može i bez nekretnine.
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) sklopila je krajem 2025. sporazum o suradnji s devet banaka, čime je pokrenuta provedba financijskog instrumenta EFRR Portfeljna jamstva.
Riječ je o 9 banaka koje su male po aktivi no imaju svoju ulogu na tržištu, niše u kojima rade, definirane risk politike, a neke od njih iznosima financiranja su premašivale i najveće domaće banke.
Nećemo ih poimenice navoditi ni reklamirati besplatno, uglavnom surađivali smo i surađujemo s istima, a neke od njih su se iskazale nastojeći refinancirati kredite turističkom sektoru u pandemiji kada su originalni kreditori digli ruke.
I sada imaju klijente u tom sektoru. Riskirali su i profitirali.

Vratimo se na financijski instrument pod imenom EFRR Portfeljna jamstva koji se provodi u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. odnosno aktualne financijske omotnice EU.
Njegov cilj je omogućiti malim i srednjim poduzetnicima lakši pristup povoljnijim kreditima kroz obavezno umanjenje kamatne stope, uz smanjenje rizika za banke i niže zahtjeve za kolateralima.
Kroz EFRR Portfeljna jamstva HAMAG-BICRO bankama jamči do 80 posto glavnice kredita i redovne kamate, pri čemu maksimalni iznos pojedinačnog jamstva iznosi 300 tisuća eura, a rok trajanja može biti i do 15 godina.
PDV naravno nije prihvatljiv trošak.
Jamstva se odnose na investicijske kredite i kredite za obrtna sredstva, uz jednokratnu premiju rizika od 0,5 posto za investicijske kredite odnosno jedan posto za obrtna sredstva.
Poduzetnici zahtjeve ne podnose izravno HAMAG-BICRO-u, već poslovnim bankama uključenima u program koje samostalno odlučuju o kreditiranju prema vlastitim procedurama i sukladno procjeni rizika odlučuju hoće li koristiti portfeljno jamstvo kao kolateral po istome. Rok važenja financijskog instrumenta traje do kraja 2029. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava.

Obratite pažnju na to da maksimalni iznos jamstva od 300.000,00 eura ili maksimalno 80% glavnice kredita ne znači da je iznos kredita limitiran na 375.000,00 eura.
Itekako može biti viši, i onda je stvar poslovne banke na koji način će osigurati od nemogućnosti otplate ostatak preko navedenog najvećeg iznosa. Imajte na umu da će banke u pravilu u slučaju klijenata manje veličine tražiti sudjelovanje u investiciji od bar 25%, a vrlo često 30% i više. Pogotovo ako je riječ o prvoj investiciji i investitor ne posluje dulje od 5 godina.
No bez obzira koliko uzimali i kakav rejting imali, jedno je neizbježno.
Prije nego što se krene u cijelu priču, valja imati realan, precizan i dobro osmišljen poslovni plan koji je osnova odobrenja budućeg kredita uz ostale prihvatljive pokazatelje.
Računajte kako morate u istom prikazati:
Bez detaljne razrade čak i najbolja moguća ideja neće proći.

Isti dokument je conditio sine qua non i kod kreditiranja proizvodnje kojeg provodi sam HBOR i to u iznosu od 100.000,00 do 3.000.000,00 eura.
Financijskim instrumentom Krediti za modernizaciju proizvodnje financiraju se financijski održiva ulaganja koja doprinose poticanju produktivnosti i konkurentnosti mikro, malih i srednjih poduzetnika.
Prihvatljiva su ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu povezano sa:
Prihvatljiva ulaganja moći će uključivati i sljedeće aktivnosti ako su povezane s „početnim ulaganjem“ iz članka 2. točke 49. Uredbe (EU) br. 651/2014:
Ovisno o uvjetima, korisnik kredita može ostvariti pravo na kapitalni rabat, odnosno otpis dijela glavnice kredita i to do 50%.
Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox
Akvizicija Borrow A Boat-a i njegovo uključivanje u Five Seasons Yachting Group pokazuje da se čarter tržište više ne mijenja samo kroz rast pojedinih portala, nego kroz povezivanje distribucije, tehnologije, podataka i odnosa s gostom. U takvom modelu najveću prednost više nema nužno onaj tko ima flotu, nego onaj tko kontrolira digitalni pristup tržištu. Selma Ćubara u novoj kolumni povlači paralelu s američkim tržištem i upozorava da je za hrvatske čarter tvrtke najveći rizik gubitak autonomije, a ne samo visina provizije.
Networking event u čarter industriji ne treba gledati samo kao priliku za upoznavanje ljudi, nego i kao prostor za prirodno otvaranje poslovnih prilika. Članak objašnjava zašto je ‘round table’ format posebno koristan za prodaju usluga bez klasičnog pitcha, kako iz njega mogu profitirati sudionici, moderatori i partneri te zašto upravo ovakav oblik razgovora ima stvarnu vrijednost za nautičko tržište.
Croatia Nautic Show 2026., odnosno 18. Dani hrvatske male brodogradnje i turizma, održat će se od 26. do 29. ožujka u Marini Kaštela, uz više od 70 novih plovila, brojne premijere i bogat izlagački program. Uz nautički dio, posjetitelje očekuju i edukacijski, konferencijski te lifestyle sadržaji koji ovu manifestaciju i ove godine potvrđuju kao važan susret nautike, turizma i domaće proizvodnje.
Može li AI ubrzati čarter marketing? Može. Može li ga i pokvariti? Isto tako. U tekstu donosimo gdje umjetna inteligencija stvarno pomaže, gdje stvara generičan dojam i zašto u čarteru ni najbolja automatizacija ne može zamijeniti povjerenje.