Odraz recesije u Njemačkoj na hrvatski turizam

• 04.10.2022.
• Novosti

Njemačka čini treće turističko tržište na svijetu iza SAD-a i Kine. Do polovice rujna ove godine ostvareno je 16 posto više dolazaka njemačkih turista u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Što možemo očekivati iduće turističke sezone?

Što se tiče europskih okvira, tu bilježi daleko najvišu razinu rashoda za međunarodna putovanja u ukupnom iznosu od 83,3 milijarde EUR u 2019., znatno ispred drugoplasirane Francuske u kojoj ta kategorija odljeva platne bilance bilježi 46,1 milijardu €.  

U prosjeku godišnje stanovništvo te države u srcu Europe ide na ukupno 260 milijuna turističkih putovanja, odnosno svaki od 84 milijuna stanovnika ide godišnje na 3 različita putovanja. K tome se na turistička putovanja duljine do 3 dana boravka odnosi 50% svih putovanja dok je ostatak na 4 dana i dulje. Konkretno, više od 75% stanovnika Njemačke odlazi barem jednom godišnje na putovanje u trajanju od minimalno 5 dana.

Najvažnija turistička destinacija za ovo tržište je upravo sama Njemačka na koju otpada skoro 1/3 ukupno poduzetih putovanja. Hrvatska se nalazi na šestome mjestu, prije nje veći udio imaju Španjolska, Italija, Turska te Grčka.

Koliko god turizam sunca i mora imao sezonski karakter i bio ograničavajući faktor u ostvarenju većeg prihoda ovog sektora, toliko se poklapa sa zanimanjem prosječnog turista iz ove države u čijim očima je Hrvatska prometno dobro povezana destinacija vrijedna odmora u trajanju minimalno 5 dana. Glavno prijevozno sredstvo prosječnog turista iz ove zemlje je automobil sa skoro 50 % udjela, dok ga slijede zrakoplov s nezanemarivim udjelom od gotovo 40 %. Unutar vlastite države Nijemci preferiraju putovanja vlakom zbog odnosa brzine, cijene i pouzdanosti, dok iz istoga razloga ta vrsta prijevoza nije privlačna za putovanja izvan matične države.

K tome, oni svojih boravaka u inozemstvu preferiraju paušalna putovanja organizirana od strane turističkih agencija zbog sigurnosti koje im ta vrsta putovanja ostavlja. To vrijedi za sve oblike putovanja. Nije samo stvar navike, traži se i kvaliteta boravka i tu Nijemci idu logikom da agencije rade s dokazanim partnerima koji mogu potvrditi kvalitetu usluge kroz reference.

 

^{Izvor: HTZ (e-Visitor & eCrew)}

Njemačka je definitivno tržište s kojeg dolazi najveći turistički prihod u Hrvatskoj, ujedno je i tržište koje od pandemije bilježi povećanje zanimanja za sadržaje koje im nudi Lijepa Naša diljem svoje razvedene obale te pripadajuće slikovite kontinentalne osnove. Tradicionalno najbrojniji turisti u Hrvatskoj, Nijemci su i ove godine zadržali tu poziciju s više od 3 milijuna dolazaka i 22 milijuna noćenja, čime su u plusu u odnosu na 2021., ali i u odnosu na rekordnu 2019.

Njemački turisti su do polovice rujna ostvarili 18 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2019., a i došlo ih je 16 posto više. Ujedno je brže nego u opjevanoj 2019. dosegnuta brojka od 3 milijuna njemačkih turista. 

No, ono što može utjecati na ponavljanje te možda i rast ovih brojki je ekonomska situacija. Pogotovo je to važno u svjetlu gospodarske situacije inflacije kombinirane s recesijom na koju znatan utjecaj ima rast cijene energenata.

Na brz povratak rasta ekonomske aktivnosti će utjecati brzina osiguravanja alternativnih izvora plina kao glavnog energenta, a neće odnemoći i ekonomske mjere koje imaju za cilj pomoć gospodarstvu. Potonje nije bio slučaj u 2008. u tolikoj mjeri kada članice EU nisu imale na raspolaganju fond sredstava  za oporavak.

Procjena je većine analitičara da će recesija u Njemačkoj trajati nekoliko mjeseci odnosno maksimalno do godinu dana.

U svjetlu navedenog je kao državi snažno povezanoj na njemačku ekonomiju logično i smisleno pravovremeno osluškivati signale i proučiti indikatore s tog tržišta, a kako bi što bolje pripremili sezonu i motivirali putem promotivnih aduta stanovnike navedene zemlje na boravak kod nas.

Ono što se može čuti iz Njemačke nije obeshrabrujuće, više je riječ o izostanku pesimizma.

Poslovna putovanja su nakon oporavka na razinu od 50% vrijednosti iz 2019. godine zabilježila stagnaciju i blagi pad potražnje, na što utječe porast cijena goriva i energenata, a i primjena digitalnih rješenja u poslovnoj komunikaciju uključujući i edukacije te konferencije je značila znatnu uštedu na troškovima.

^{Izvor: HTZ (e-Visitor & eCrew)}

Što se tiče potražnje za turističkim uslugama u 2023., ona je što se tiče Hrvatske i dalje na istoj razini kao i ove godine, što je u svakom slučaju poticajno za turistički sektor. Nautički čarter bi trebao bilježiti visoku potražnju kao i ove godine.

Zanimljivo je da je ista situacija bila na snazi i 2009. kada je u jeku globalne financijske krize u našu zemlju stiglo ukupno 1 579 610 turista iz Njemačke. To je bio blagi porast u odnosu na kudikamo gospodarski snažniju 2008. kada je iz Njemačke put Hrvatske krenulo 1 545 735 turista. Ono što je bitno je da je u obje godine broj turista čiji ukrcaj je registriran u jednoj od luka nautičkog turizma dosegao 115 tisuća.  

Nadalje, naravno da se u svjetlu najava stagnacije ekonomske aktivnost ne sjedi skrštenih ruku.

Uz sve druge redovite sajmove, posljednja objava navodi kako je Hrvatska zemlja partner na skorom turističkom sajmu F.re.e u Münchenu, koji bi se nakon dvije godine pauze trebao održati krajem veljače 2023. To će definitivno biti snažan poticaj planiranju i realizaciji turističkih putovanja u toj godini.

Stara neformalna definicija gospodarske krize u jednoj od vodećih ekonomskih sila na svijetu Njemačkoj kaže slijedeće u poluozbiljnom tonu: recesija je onda kada se dio božićnice prima u obliku bonova i kad se na godišnji izvan države ide samo jednom u godini.  

Što se naših očekivanja tiče, ako to već mora biti tako, neka taj jedan godišnji odmor u inozemstvu bude baš u Hrvatskoj.

Tom očekivanju daje za pravo ono što se može čuti s njemačkog tržišta.

Ujedno ako postoji vrsta turizma koja najmanje pada u kriznim momentima te se najbrže vraća na standardne razine – to je nautički turizam.

• Podijeli:

---

---