Poticanje mladih i uključivanje zajednice u nautiku i edukaciju

• 06.03.2023.
• Management, Edukacija

Svake sezone nedostaje kadra u nautici i nautičkom turizmu. Gdje zapravo leži problem? Jesu li mladi nedovoljno motivirani ili im fali poticaja za rad u čarteru? Ili je problem u nečem trećem? Saznajte što na to sve kaže struka.

Jedna je činjenica već dugo poznata u nautici i nautičkom turizmu – nedostaje radne snage. Nedostaje kadra za one osnovne poslove nautičkom čarteru kao što su skiperi, hostese, mehaničari ili električari. No, znači li to kako nedostaje poticaja mladima, kako bi shvatili vrijednost rada u ovoj branši?  
 
Hrvatska možda i je među vodećim zemljama u nautici, što po boju čartera, što po broju plovila, ali i po broju učilišta na kojima se mladi (ali i oni ne tako mladi) mogu educirati. 
 
Međutim, struka smatra kako velik problem leži u tome što je zapravo mala osviještenost po pitanju edukacije za gore navedena osnovna zanimanja. Iako ta zanimanja mahom nose i vrhunska primanja i odlične radne uvjete.   
 
Još uvijek je nedovoljan broj mladih svjestan činjenice kako je baš nautički čarter odlična opcija za njihovu budućnost, karijeru ili dodatnu zaradu. 
 
Mišljenje je kako je neophodno uključiti i lokalnu zajednicu u njihovu edukaciju kako bi se mladi motivirali za nautiku i pomorstvo. To znači surađivati s lokalnim organizacijama i udruženjima kako bi se pružila mogućnost za razvoj nautičkih poslova.   

Koje je mišljenje struke o edukaciji i poticanju mladih? 

Paško Klisović, kao osoba koja je možda najbliža ovoj temi, kao predsjednik Udruženja nautičkog turizma i kao voditelj etablirane čarter tvrtke, kaže kako se ulažu razni napori kako bi se predstavio Hrvatski nautički turizam. 
 
Smatra kako se turistička ponuda, kao jedan od naših glavnih potencijala, treba prikazati na način na koji zaslužuje biti promoviran zbog raznolikosti koju nudi. Također smatra kako su i ključni resursi naše ponude, obalni prostor i kadrovski potencijal, vrlo ograničeni.  
 
Nikola Prlenda, profesor sa Kineziološkog fakulteta Zagreb sa svog pedagoškog gledišta smatra kako u edukaciji ne nedostaje interesa, ali kako je glavni poticaj većinom novčane prirode. Pomorstvo i nautika su najviše prepoznati kao jedni od najbolje plaćenih poslova, daleko iznad prosjeka.  
 
Njegovo je mišljenje je kako se tvrtke koje konstantno izražavaju svoje nezadovoljstvo i neprestano potražuju školovan kadar, trebaju i aktivno uključiti u obrazovanje. Predlaže stipendiranje najboljih studenata ili ugovore u suradnji nakon završetka studija. Smatra kako bi ovakav oblik poticaja bio odličan, osobito za studente slabijeg imovinskog stanja, kojima školovanje predstavlja velik izazov zbog samih troškova školovanja, udaljenosti ili nemogućnosti rada pored studiranja.  
 
Čitava situacija na terenu se zaista može nazvati ograničavajućom - osobito po pitanju edukacije koja je ključna za daljnji razvoj i napredak hrvatskog nautičkog turizma. Ključno je i pratiti trendove u edukaciji, odnosno sudjelovati u specijaliziranim sajmovima i konferencijama. Kako za edukatore tako i za one koji se žele educirati.  
 
Iako Hrvatska prati globalne trendove, inovacije i standarde, mnoge od njih kao nautička industrija i sami namećemo, posebno u čarter segmentu. Naravno, sve zbog dobro znane pretpostavke - Hrvatska ima jednu od najvećih čarter flota na Mediteranu.  
  
I iako na obali imamo jednu od najjačih i najbrojnijih flota, nautički turizam se susreće sa izazovom, a to je manjak adekvatnog kadra. Nevjerovatno, zar ne? Gdje onda leži problem?  

 

Izazovi promocije nautičkog turizma i edukacije u nautici 

Struka smatra kako provođenje edukacijskih mjera zahtijeva prepoznavanje i potporu od strane državnih tijela, lokalne samouprave te naravno čitavog obrazovnog sustava. Mišljenje je kako bi se trebali efektivnije baviti ovim gorućim pitanjem – motivacijom mladih za edukaciju u nautici. 
 
I to ne samo motivacijom za školovanjem na učilištima za zanimanja više ili visoke struke, nego motivacijom za zanimanja deficitarne prirode. Pojedine čarter tvrtke mjesecima traže zaposlenike, iako nude vrhunske uvjete, ali i primanja. 

 

Potencijal i suradnja 

Prof. Prlenda navodi kako Hrvatska ima ogroman potencijal za postati vodeća zemlja po pitanju obrazovanja i razvoja znanosti, primjerice u području vodenih sportova. Kaže kako se u tom smjeru i razvijaju budući planovi. Kao primjer navodi kako na Kineziološkom fakultetu žele omogućiti dodatne edukacije kroz izborne predmete, jer vjeruju kako će tako utjecati na popularnost kako svojih programa tako i nautike općenito. 
 
Nedavno je fakultet ugostio predstavnike i partnere učilišta Adria Libar, s kojima sveučilište surađuje dugi niz godina. Plan je bio dodatno afirmirati nautičku struku među studentima, a ovom prilikom su bili pozvani studenti izbornog smjera “Jedrenje”. Većina studenata sudionika panela, zaključila je kako su dobili vrijedne informacije koje su ih dodatno usmjerile.  
 
Dakle, podrška koja je potrebna, potrebna je, ne samo od zajednice, nego i od struke, a učilište Adria Libar i Kineziološki fakultet planiraju i dalje surađivati na projektima ove vrste, kroz promociju nautike studentima - budućim nautičarima.  
 
Profesori, budući i bivši pomorci te nautičari, prepoznaju vrijednosti međusobne suradnje jednog učilišta s drugim i odličan su primjer kako njihova zajednica funkcionira. 
 
Ali na kraju svega, možemo zaključiti kako su edukatori u nautici, u očekivanju zadovoljavajuće potpore s vrha, jedni drugima postali najbolji promotor i poticaj. Sami su preuzeli promociju edukacije u svoje ruke, te svesrdno rade na jačanju zajednice educiranog nautičkog sektora.
 

Različitost nautičkog kadra i mišljenje iz prve ruke  

Mladi koji se žele educirati imaju priliku kroz tečajeve i školovanja na pomorskim učilištima prolaziti ne samo gradivo, nego savladati “how-to” kroz praktičnu nastavu.  
Možda nam je ponekad teško stvoriti pravu sliku o nautičkom kadru. Oni su educirani kako bi nama, običnom puku ili gostu u čarteru, bili “nevidljivi”, a prednost sezonskog kadra je što van sezone mogu imati svoj vlastiti životi li karijeru.  
 
Jedan od primjera koji nas je zainteresirao kroz priču u Šibeniku, je primjer ovoga o čemu pričamo. Ivan Šare, profesor gitare, odlučio je završiti tečaj za skipera u učilištu Adria Libar. Educirao se više iz radoznalosti, kako sam kaže, vidjevši priliku za stjecanje korisne vještine, ali i dodatnog prihoda. Kad je završio jedan tečaj, uvidio je da bi mu dobro došla i tehnička znanja pa je upisao i tečaj za skipera u bazi i to sve u opuštenoj atmosferi i kroz veliki dio praktične nastave. Osobe kao Ivan vole ono što rade, ali su svjesni kako treba i uložiti u znanje kako bi se istaknuo i stvorio potencijalnu karijeru.  
 
Na drugoj strani iste medalje je i naša nedavna sugovornica sa sajma u Biogradu, hostesa Ana Kakić, danas instruktorica tečaja za hostese u učilištu Adria Libar koja je kao jako mlada prepoznala potencijal nautičkog turizma. Posao se pretvorio u ljubav, a ljubav u karijeru te Ana danas stečeno iskustvo prenosi dalje.   
 
Ana iz svoje perspektive navodi kako adekvatnog kadra ima, ali nedovoljno. Smatra kako je potrebno još više osvijestiti mlade kako bi vidjeli puni potencijal zaposlenja u čarteru. Takvi poslovi mogu stvarati prave karijere.  
 
Od potencijalnog budućeg zaposlenika u nautičkom čarteru se zahtijeva dobra volja i ljubav prema plovidbi. Sve ostalo se uči i razvija kroz iskustvo rada.    

• Podijeli:

---