Na tržištu financiranja kako za pravne tako i za fizičke osobe i dalje je na djelu povećana aktivnost što se tiče refinanciranja postojećih obveza.
Novih investicija nema budući se ne samo u građevini već u svakoj aktivnosti koja ovisi o metalima i općenito prerađivačkoj industriji dogodio porast cijene, uz probleme s opskrbom koje su dodatno pogoršala zbivanja na istoku Europe.
Refinanciranja postojećih obveza koje se inače uredno otplaćuju i nisu prešle 1/3 roka otplate su vruća roba. No ima tu catch kojeg dužnici moraju biti svjesni da ne bi ušteda na kraju bila veća od inicijalnog troška.
U najvećem broju slučajeva prva polovica razdoblja otplate predstavlja u naravi veći udio otplate kamate u odnosu na glavnicu jer se koristi otplata u jednakim mjesečnim anuitetima.
Primjerice imate investicijski kredit s početnim saldom 1,2 milijuna eura, na rok otplate 10 godina i s kamatnom stopom 4,00%, kod kojeg je prema otplatnom plan za navedeni kredit predviđeno plaćanje ukupne kamate u iznosu 258 tisuća eura.
Nakon što ste ga otplaćivali 3 godine u većini banaka (rekli smo da se ide na otplatu u anuitetima) saldo kredita nije 800 tisuća eura već 89 tisuće eura više. U međuvremenu ste zajedno s glavnicom otplatili i 126 tisuća eura kamate.
Stoga dobro napraviti kalkulaciju isplati li Vam se ići refinancirati čak i uz znatno povoljniju kamatnu stopu ili ne.
Opće je pravilo da je ušteda značajna ako se refinancira na razdoblje kraće ili jednako onom koji je preostalo za otplatu u originalnom kreditu, te ako je nova kamatna stopa manja za barem 0,4 postotna poena.

Ako ste se odlučili na kraju refinancirati, postoje potezi kojima se može dodatno ublažiti budući financijski teret. Navodimo ih u produžetku.
Obzirom da je pred nama vrlo izvjesno razdoblje porasta referentnih kamatnih stopa, ukoliko se buduće refinanciranje sastoji od razdoblja primjene fiksne pa varijabilne kamatne stope, tražite što duže početno razdoblje primjene fiksne kamatne stope. Taj rok ne bi smio biti manji od 3 godine, da se pokrijte na srednji do duži rok od iznenadnih skokova.
Nadalje ako financiranje podrazumijeva postojanje nekretnine ili pokretnine kao kolaterala, inzistirajte na priznavanju postojeće procjene vrijednosti tog sredstva osiguranja ako budući kreditor ne pokriva troškove procjene.
Postojeća procjena koja je napravljena kod odobrenja ovog kredita kojeg već otplaćujete je bila dobra i pokazala opravdanost kreditiranja, tako da kad je dio otplaćen naravno da pogotovo vrijedi.
Također ako je navedena naknada za odobrenje kredita – što se sreće kod plasmana obrtima i poduzećima - uvijek i u svakoj prilici tražite smanjenje ili ukidanje naknade za odobrenje kredita.
Nadalje kad ugovorite kredit inzistirajte na isplati kredita krajem mjeseca kako bi vam interkalarna kamata (odnosno ona koja se plaća na korištenje kredita između datuma isplate i datuma prvog anuiteta) bila što manja.
Također se kao uvjet odobrenja navodi i prebacivanje dijela ili cjelokupnog platnog prometa na žiro-račun kod novog kreditora. To je trošak koji je neminovan i pored zarade od kamate ovog i budućih plasmana predstavlja glavnu motivaciju da Vas netko akvizira. I tu je logično tražiti manju naknadu od one koju ste imali.
Vi ste lovina, stoga je potrebno da se lovac potrudi za konačan ulov. Da niste zanimljivi svojim poslovanjem, ne bi se toliko trudili oko Vas. Imajte to na umu i izborite što bolju poziciju za sebe.
Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox
Ponekad nije problem što se dogodilo, nego kako je rečeno. Jedna kriva rečenica i možete izgubiti gosta ili zaposlenika. Koliko nas zapravo košta jedna loše odabrana rečenica? I što se dogodi kad ju zamijenimo boljom?
Mnoge male čarter tvrtke krenu s nekoliko brodova i puno volje, ali bez jasnog plana što dalje. Neki se oslanjaju samo na agencije, drugi kopiraju što rade veći. I onda sve postane isto. Želite biti drugačiji? Želite raditi pametnije? Razumjeti kome se zapravo obraćate? Onda je ovaj tekst za vas.
Marijan Dželalija iz GrECo Marine Insurancea, godinama radi s čarter tvrtkama i jako dobro poznaje svakodnevne izazove s kojima se nautička industrija susreće. U razgovoru s čarter.hr podijelio je svoje iskustvo, način na koji gleda na osiguranje u nautici i kako gleda na izazove s kojima se čarter tvrtke susreću kada krene sezona.
Dok se bliži kraj godine, opet se vraćamo istom pitanju: na čemu zapravo stojimo? Neke brojke nas zateknu, druge su već dio standardnog repertoara, ali sve zajedno otkrivaju kamo ide naša mala ekonomija. Ivica Žuro nam u svom novom članku donosi podsjetnik na ono što izbjegavamo priznati, ali će mnogima zvučati poznato.