Crni tankovi za brodice: Zakonska regulativa vs. praksa


Problem crnih tankova, odnosno pražnjenja crnih tankova, prisutan je, iako mu se ne poklanja dužna pažnja. Najveći je problem u nedostatku infrastrukture, koji rezultira prijemnu ove u regulative u praksi.

Ispuštanje u more i na morsku obalu krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i svih drugih tvari onečišćuje okoliš, a time utječe i na ljudsko zdravlje. Crni tankovi su zakonski regulirani, no problem predstavlja primjena zakonske regulative u praksi, a ponajviše se to tiče nedostatka infrastrukture.

Zabrana ispuštanja u more i na morsku obalu krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i svih drugih tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu propisana i Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2013.

Zakonska regulativa crnih tankova za brodice

Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama sadrži obvezu ugradnje crnoga tanka u sve brodice koje imaju WC do kraja 2021., dakle do 31.12.2021.g., te priključka za njegovo pražnjenje na kopnu.

Prethodno znači da se tank ne smije prazniti niti na otvorenom moru.

Navedena regulativa nije novost. Obveza ugradnje tanka za sve nove brodice opremljene sanitarnim čvorom propisana je europskom normom koja se u Hrvatskoj primjenjuje od 2006. godine. Novi Pravilnik je samo proširio tu obvezu na postojeće brodice i odredio prijelazno razdoblje za ugradnju tanka do 31. prosinca 2021. godine.

Zabrana ispuštanja u more i na morsku obalu krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i svih drugih tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu propisana i Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2013.

Plovilo mora biti građeno na način da je onemogućeno slučajno ispuštanje štetnih tvari u more (ulje, gorivo i dr.). Svaki sanitarni čvor ugrađen u rekreacijsko plovilo mora biti povezan samo sa sustavom spremnika otpadnih voda ili sustavom za pročišćavanje voda. Rekreacijska plovila s ugrađenim spremnicima za zadržavanje fekalija moraju biti opremljena standardnom priključnicom za iskrcaj na kopno što omogućava da se cijevi uređaja za prihvat priključe na ispusni cjevovod rekreacijskog plovila. Na cijevima fekalija koje završavaju na oplati plovila moraju biti ugrađeni ventili s ugrađenim sredstvima osiguranja zatvorenog položaja ventila. Ako je ugrađen sustav sanitarnog otpada, a isti udovoljava hrvatskoj normi HRN EN ISO 8099:2004 – »Mala plovila – Sustav za prikupljanje sanitarnog otpada« podrazumijeva se sukladnost.

Uvođenje ekoloških standarda u luke posebne namjene u skladu je sa Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19), Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (NN br. 72/21). 

Stoga, potrebno je provesti niz mjera kako bi se omogućilo marinama, lukama i lučicama prihvat fekalnih i sanitarnih voda s plovila.

S obzirom na istaknutu problematiku nedostatka infrastrukture, potrebno je od strane nadležnih tijela definirati sve obveze koncesionara u pogledu zadovoljavanja ekoloških standarda luka, i raditi na svjesnosti o nužnosti primjene europske norme, pravilnika, te zakona.

Infrastruktura tankova za brodice

S obzirom na istaknutu problematiku nedostatka infrastrukture, potrebno je od strane nadležnih tijela definirati sve obveze koncesionara u pogledu zadovoljavanja ekoloških standarda luka, i raditi na svjesnosti o nužnosti primjene europske norme, pravilnika, te zakona.

Kako je krajnji rok za ugradnju tankova bio 31. prosinca 2021., za pretpostaviti je kako se zaključno s tim rokom trebala izgraditi i prateća infrastruktura na kopnu, što nije učinjeno.

Međutim, aktualni nedostatak infrastrukture jasno nam govori koliko je regulativa nejasna i nelogična.

Potrebno je stoga izmjeniti regulativu te ju prilagoditi realnoj situaciji, te novim tehničkim zahtjevima prilagoditi prateću infrastrukturu na kopnu. Osim svega nekoliko postojećih stanica za prikupljanje otpadnih voda treba izgraditi infrastrukturnu mrežu na svim mjestima gdje plovila pristaju, kao što su lučice, pumpne stanice, privezišta i dr.

Na važnost prethodno navedenog ukazuje i podatak da je oko 40 % svjetske čarter flote u brodovima od 10 do 24 metra upravo u Hrvatskoj, što ima utjecaj na luke u koje pristaju ti brodovi.

U marini Punat osigurano je besplatno pražnjenje crnih tankova, kako za stalne goste, tako i za plovila u tranzitu. Obavlja se na plovilu u moru, a odvija u servisnoj zoni pored travel-lifta, kako se ne bi ometalo rezidente u marini.

Marina Punat - pozitivan primjer

U marini Punat osigurano je besplatno pražnjenje crnih tankova, kako za stalne goste, tako i za plovila u tranzitu. Obavlja se na plovilu u moru, a odvija u servisnoj zoni pored travel-lifta, kako se ne bi ometalo rezidente u marini.

Marina Punat ima osigurana sredstva i opremu za sprječavanje onečišćenja mora te uklanjanje posljedica onečišćenja mora. Ovlaštenik koncesije luke posebne namjene Marina Punat d.o.o. ima primijenjen i certificiran sustav kvalitete sukladno normi ISO 9001 kao i sustav upravljanja zaštitom okoliša sukladno normi ISO 14001 odobren od strane BUREAU VERITASA.

Marina Punat na svojoj web stranici pruža sve informacije oko procedure pražnjenja, te u tom smislu ne ostavlja u nedoumici vlasnike plovila (koji su tako sigurni da neće platiti visoke kazne), a i pozitivan je primjer očuvanja okoliša.

 

  • Podijeli:

Katarina Ćosić

Katarina Ćosić

Katarina Ćosić vodi vlastiti odvjetnički ured u Zagrebu. Zastupa domaće i strane klijente u području pomorskog i općeprometnog prava, trgovačkog prava i pravo društava, prava intelektualnog vlasništva, zemljišnoknjižnog prava, prava medija, odštetnog prava, sportskog prava, IT-a.

https://www.linkedin.com/in/katarina-%C4%87osi%C4%87-95731361/



Kategorije trendova


Newsletter

Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox

Najnoviji trendovi

Sabotirate li svoj brend?
Sabotirate li svoj brend?

Članak objašnjava kako vlasnici poslovanja često nesvjesno sabotiraju vlastiti brend kroz svakodnevne odluke i ponašanja. Ističe pet najčešćih problema: nekonzistentnost u vizualima i komunikaciji, pretjerano držanje zastarjelih obrazaca, slijepo praćenje trendova koje briše autentičnost, donošenje odluka vođenih osobnim ukusom umjesto potrebama klijenata te nepovezanost unutar tima i komunikacijskih kanala. Autorica Barbara Zec daje praktične smjernice kako prepoznati i ispraviti te pogreške.

Newsletter za charter tvrtke: kako ga postaviti da donosi leadove
Newsletter za charter tvrtke: kako ga postaviti da donosi leadove

Newsletter za charter tvrtke ne mora biti kompliciran da bi donosio rezultat. Važno je postaviti ga tako da bude održiv za tim, koristan za publiku i usmjeren na sadržaj koji gradi povjerenje, a ne samo na povremenu prodaju. U tekstu donosimo kako složiti newsletter koji charter tvrtka stvarno može slati, kako kroz email marketing graditi odnos s publikom i pretvarati interes u konkretne leadove, uz tri prijedloga tema koje se lako mogu pretvoriti u prve kampanje.

ANB Forum 2026: 5 zaključaka koje industrija više ne može ignorirati
ANB Forum 2026: 5 zaključaka koje industrija više ne može ignorirati

Prvi Adriatic Nautical Business Forum 2026 nije bio još jedan događaj u kalendaru industrije. Bio je test. Test spremnosti da se napokon otvoreno razgovara o problemima koje svi znaju, ali ih rijetko tko izgovara naglas. I ono važnije, bio je dokaz da interes postoji.

Ovo više nije borba portala, nego borba za kontrolu čarter tržišta
Ovo više nije borba portala, nego borba za kontrolu čarter tržišta

Akvizicija Borrow A Boat-a i njegovo uključivanje u Five Seasons Yachting Group pokazuje da se čarter tržište više ne mijenja samo kroz rast pojedinih portala, nego kroz povezivanje distribucije, tehnologije, podataka i odnosa s gostom. U takvom modelu najveću prednost više nema nužno onaj tko ima flotu, nego onaj tko kontrolira digitalni pristup tržištu. Selma Ćubara u novoj kolumni povlači paralelu s američkim tržištem i upozorava da je za hrvatske čarter tvrtke najveći rizik gubitak autonomije, a ne samo visina provizije.