Crni tankovi za brodice: Zakonska regulativa vs. praksa


Problem crnih tankova, odnosno pražnjenja crnih tankova, prisutan je, iako mu se ne poklanja dužna pažnja. Najveći je problem u nedostatku infrastrukture, koji rezultira prijemnu ove u regulative u praksi.

Ispuštanje u more i na morsku obalu krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i svih drugih tvari onečišćuje okoliš, a time utječe i na ljudsko zdravlje. Crni tankovi su zakonski regulirani, no problem predstavlja primjena zakonske regulative u praksi, a ponajviše se to tiče nedostatka infrastrukture.

Zabrana ispuštanja u more i na morsku obalu krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i svih drugih tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu propisana i Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2013.

Zakonska regulativa crnih tankova za brodice

Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama sadrži obvezu ugradnje crnoga tanka u sve brodice koje imaju WC do kraja 2021., dakle do 31.12.2021.g., te priključka za njegovo pražnjenje na kopnu.

Prethodno znači da se tank ne smije prazniti niti na otvorenom moru.

Navedena regulativa nije novost. Obveza ugradnje tanka za sve nove brodice opremljene sanitarnim čvorom propisana je europskom normom koja se u Hrvatskoj primjenjuje od 2006. godine. Novi Pravilnik je samo proširio tu obvezu na postojeće brodice i odredio prijelazno razdoblje za ugradnju tanka do 31. prosinca 2021. godine.

Zabrana ispuštanja u more i na morsku obalu krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i svih drugih tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu propisana i Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2013.

Plovilo mora biti građeno na način da je onemogućeno slučajno ispuštanje štetnih tvari u more (ulje, gorivo i dr.). Svaki sanitarni čvor ugrađen u rekreacijsko plovilo mora biti povezan samo sa sustavom spremnika otpadnih voda ili sustavom za pročišćavanje voda. Rekreacijska plovila s ugrađenim spremnicima za zadržavanje fekalija moraju biti opremljena standardnom priključnicom za iskrcaj na kopno što omogućava da se cijevi uređaja za prihvat priključe na ispusni cjevovod rekreacijskog plovila. Na cijevima fekalija koje završavaju na oplati plovila moraju biti ugrađeni ventili s ugrađenim sredstvima osiguranja zatvorenog položaja ventila. Ako je ugrađen sustav sanitarnog otpada, a isti udovoljava hrvatskoj normi HRN EN ISO 8099:2004 – »Mala plovila – Sustav za prikupljanje sanitarnog otpada« podrazumijeva se sukladnost.

Uvođenje ekoloških standarda u luke posebne namjene u skladu je sa Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19), Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (NN br. 72/21). 

Stoga, potrebno je provesti niz mjera kako bi se omogućilo marinama, lukama i lučicama prihvat fekalnih i sanitarnih voda s plovila.

S obzirom na istaknutu problematiku nedostatka infrastrukture, potrebno je od strane nadležnih tijela definirati sve obveze koncesionara u pogledu zadovoljavanja ekoloških standarda luka, i raditi na svjesnosti o nužnosti primjene europske norme, pravilnika, te zakona.

Infrastruktura tankova za brodice

S obzirom na istaknutu problematiku nedostatka infrastrukture, potrebno je od strane nadležnih tijela definirati sve obveze koncesionara u pogledu zadovoljavanja ekoloških standarda luka, i raditi na svjesnosti o nužnosti primjene europske norme, pravilnika, te zakona.

Kako je krajnji rok za ugradnju tankova bio 31. prosinca 2021., za pretpostaviti je kako se zaključno s tim rokom trebala izgraditi i prateća infrastruktura na kopnu, što nije učinjeno.

Međutim, aktualni nedostatak infrastrukture jasno nam govori koliko je regulativa nejasna i nelogična.

Potrebno je stoga izmjeniti regulativu te ju prilagoditi realnoj situaciji, te novim tehničkim zahtjevima prilagoditi prateću infrastrukturu na kopnu. Osim svega nekoliko postojećih stanica za prikupljanje otpadnih voda treba izgraditi infrastrukturnu mrežu na svim mjestima gdje plovila pristaju, kao što su lučice, pumpne stanice, privezišta i dr.

Na važnost prethodno navedenog ukazuje i podatak da je oko 40 % svjetske čarter flote u brodovima od 10 do 24 metra upravo u Hrvatskoj, što ima utjecaj na luke u koje pristaju ti brodovi.

U marini Punat osigurano je besplatno pražnjenje crnih tankova, kako za stalne goste, tako i za plovila u tranzitu. Obavlja se na plovilu u moru, a odvija u servisnoj zoni pored travel-lifta, kako se ne bi ometalo rezidente u marini.

Marina Punat - pozitivan primjer

U marini Punat osigurano je besplatno pražnjenje crnih tankova, kako za stalne goste, tako i za plovila u tranzitu. Obavlja se na plovilu u moru, a odvija u servisnoj zoni pored travel-lifta, kako se ne bi ometalo rezidente u marini.

Marina Punat ima osigurana sredstva i opremu za sprječavanje onečišćenja mora te uklanjanje posljedica onečišćenja mora. Ovlaštenik koncesije luke posebne namjene Marina Punat d.o.o. ima primijenjen i certificiran sustav kvalitete sukladno normi ISO 9001 kao i sustav upravljanja zaštitom okoliša sukladno normi ISO 14001 odobren od strane BUREAU VERITASA.

Marina Punat na svojoj web stranici pruža sve informacije oko procedure pražnjenja, te u tom smislu ne ostavlja u nedoumici vlasnike plovila (koji su tako sigurni da neće platiti visoke kazne), a i pozitivan je primjer očuvanja okoliša.

 

  • Podijeli:

Katarina Ćosić

Katarina Ćosić

Katarina Ćosić vodi vlastiti odvjetnički ured u Zagrebu. Zastupa domaće i strane klijente u području pomorskog i općeprometnog prava, trgovačkog prava i pravo društava, prava intelektualnog vlasništva, zemljišnoknjižnog prava, prava medija, odštetnog prava, sportskog prava, IT-a.

https://www.linkedin.com/in/katarina-%C4%87osi%C4%87-95731361/



Kategorije trendova


Newsletter

Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox

Najnoviji trendovi

Ako vjerujete u vlastiti biznis – i banke će vas podržati
Ako vjerujete u vlastiti biznis – i banke će vas podržati

Možete li uopće tražiti financiranje - od banke, fonda ili države - ako ni sami ne vjerujete u posao koji vodite? Ivica Žuro u svom novom članku za čarter.hr, odgovara na ovo pomalo neugodno, ali bitno pitanje. Ali ne govori o procedurama i potrebnim papirima, nego o povjerenju. Povjerenju u svoj biznis, kojeg imate ili nemate…

Što je UGC i kako ga možete koristiti za privlačenje (novih) gostiju
Što je UGC i kako ga možete koristiti za privlačenje (novih) gostiju

U moru sličnih ponuda, jedino čemu ljudi stvarno mogu vjerovati su iskustva drugih. U čarteru, gdje gosti planiraju mjesecima unaprijed i uz značajnu investiciju s njihove strane, važno je povjerenje. I upravo zato UGC - sadržaj kojeg spontano dijele vaši gosti - može igrati presudnu ulogu u tome da odaberu baš vaš čarter. Jer ljudi vjeruju ljudima.

Psihologija boja – značenje boja ovisi o kontekstu
Psihologija boja – značenje boja ovisi o kontekstu

Barbara Zec u svom novom članku za čarter.hr piše o bojama, ali ne onako kako ih inače doživljavamo. Umjesto klasičnih značenja, otkriva kako kontekst, kontrast i kombinacije boja mijenjaju sve. Boja sama po sebi ne znači ništa… dok ne vidimo gdje se nalazi, čime je okružena i što komunicira. Ovo je vodič koji povezuje dizajn, emocije i logiku, a sve kroz svakodnevne primjere.

Stanje čarter tržišta u Hrvatskoj: Što se stvarno događa?
Stanje čarter tržišta u Hrvatskoj: Što se stvarno događa?

Kad krene sezona, svi imamo neka predviđanja - ide li bolje ili lošije. Ali rijetko tko zna točno koliko su cijene pale, gdje stojimo u odnosu na konkurenciju i kako gosti zapravo bukiraju. Donosimo vam izvještaj sa konkretnim brojkama - stvarni podaci iz sustava koji prati više od 4.000 plovila u Hrvatskoj.