NPOO sredstva – kome su namijenjena i kako ih iskoristiti


Saznajte više o sredstvima iz okvira Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) koja su na raspolaganju poduzetnicima. Kome su sve namijenjeni ti krediti te kako se kvalitetno mogu iskoristiti ovi poticajni programi od strane domaće razvojne banke.

Dobrodošao program financiranja razvoja privatnog sektora je tržištu ponuđen od strane Hrvatske banke za obnovu i razvoj u vidu dvaju kreditnih programa koji će posebno zanimati čarteraški i općenito turistički sektor. 
 
I oni koji u svojstvu prerađivačke industrije rade za ovu branšu itekako imaju što razmotriti, posebno ako razmatraju modernizaciju poslovanja odnosno širenje
 
Poduzetnicima su na raspolaganju povoljna sredstva iz okvira Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) koja se odobravaju provedbom financijskih instrumenata za subjekte privatnog i javnog sektora uz kamatne stope od 0,4 % ili subvenciju kamatne stope do 75 %. 


Kome su namijenjeni krediti iz sredstava NPOO-a? 

Izravni krediti iz sredstava NPOO-a namijenjeni su: 

  • poduzetnicima početnicima (oni koji djeluju do 3 godine poslovanja)
  • mladim poduzetnicima (do 40 godina starosti u trenutku slanja zahtjeva)
  • društvima u vlasništvu i/ili kojima upravljaju žene 
  • poduzetnicima koji ulažu na posebna područja RH (potpomognuta područja prema indeksu razvijenosti, brdsko-planinska područja i otoci)
  • poduzetnicima koji ulažu u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama (RDI projekata) 


Kamatna stopa je posebno atraktivna i iznosi 0,4 % godišnje za projekte koji su većinski usmjereni na zelenu ili digitalnu tranziciju te na komercijalizaciju RDI projekata. 
Za ostala ulaganja u konkurentnost i otpornost ona iznosi i dalje vrlo povoljnih 0,8 % godišnje. 
  
Krediti se odobravaju bez naknade za obradu zahtjeva i bez naknade za rezervaciju sredstava, na rok otplate do 15 godina, u koji je uključena i mogućnost korištenja počeka u trajanju do 3 godine. 

 

Mogućnost subvencije redovnih kamatnih stopa

Pored ovih kredita, sve ostale poslovne subjekte koji ne upadaju u navedene potaknute skupine će zanimati mogućnost subvencije redovnih kamatnih stopa. Naime na raspolaganju im je mogućnost subvencija do 75% redovne kamatne stope što čini dodatni adut i za poslovne banke koji surađuju sa HBOR-om. 
 
Krediti za subjekte privatnog i javnog sektora uz subvencioniranu kamatnu stopu mogući su u okviru postojećih programa HBOR-a za financiranje investicija:  

  1. Investicije privatnog sektora 
  2. Investicije javnog sektora  
  3. EU projekti   
  4. Poduzetništvo mladih, žena i početnika 
      

Komercijalno ponuđena kamatna stopa se može maksimalno umanjiti za slijedeće iznose: 

  • umanjenje do 75 % može ići na kamatnu stopu u investicijama za ulaganje u projekte zelene ili digitalne tranzicije
  • za ulaganja na posebna područja RH i ulaganja u RDI projekte do 65 %
  • za ostala ulaganja kojima se povećava konkurentnost i otpornost do 50 %

 

Ulaganja u poslovanje sa zelenim ili digitalnim obilježjima 

Ako je riječ o poduzeću koje se bavi ribarstvom ili poljoprivredom, redovna kamatna stopa na kredite HBOR-a je 3,00 % fiksno, a za sve ostale poslovne subjekte je 4,00 % također fiksno.  
 
I sada, ako je riječ o ulaganju sa zelenim ili digitalnim obilježjima, i onaj tko se ne bavi primarnom proizvodnjom hrane može računati na kamatnu stopu uvrh glave 1,00%. 
 
Konkretno, tko god misli uvesti ERP sustav u poslovanje ili smanjiti troškove energenata ugradnjom kolokvijalno zvanih solara odnosno investicijom u fotonaponske elektrane – može računati da će mu se kamatna stopa umanjiti za 75%.  

 
Primjer u sklopu aktualnog programa 

U sklopu aktualnog programa imali smo poslovnu situaciju da se poduzetnik na posebnom području RH odlučio na postavljanje fotonaponske elektrane. Ukupna vrijednost investicije je 200 tisuća eura. 
 
Uz 25% učešća poduzetnika, poslovna banka ponudila realizaciju kredita od 150 tisuća eura na 5 godina otplate uz subvencioniranu kamatnu stopu krajnje visine 0,75% te naknade 0,50% od iznosa sredstava i 0,25% za rezervaciju sredstava. 

Umjesto ukupne kamate u iznosu od 11.718,22 eura koliko bi iznosila kamatna stopa uz ionako povoljnih 3%, poduzetnik će platiti 2.876,94 eura kamate ili 8.841,28 eura manje. A ako stavimo navedeni kredit u kontekst komercijalnih kamatnih stopa za pravne osobe koje su na tržištu visine 5,00% (pa i više za mikro i male pravne osobe) ušteda kroz HBOR financiranje na navedenih 150 tisuća eura vraćenih u 5 godina iznosi popriličnih 16.964,16 eura. 
 
K tome će navedeni poduzetnik vratiti investiciju u 2 godine i 4 mjeseca te nakon toga podmirivati vlastite potrebe za energentima putem solara i višak prodavati na tržištu zarađujući na godišnjoj razini dodatnih 60 tisuća eura bez obveze zapošljavanja još jednog djelatnika.  
 
Znači dvostruka ušteda – i na energentima, a i na kamati. Gotovo 17 tisuća eura je lijepa ušteda u 5 godina. 
 
To je samo jedan ilustrativan primjer na koji način se kvalitetno mogu iskoristiti ovi poticajni programi od strane domaće razvojne banke.  
 
U uvjetima kada je stopa inflacije preko 12% te komercijalna ponuda kamatnih stopa za financiranje 5% i više, financiranje razvoja povoljnim zaduživanjem uz 0,75% - 1,00% fiksno čak i uz složeni kamatni račun je definitivno nezaobilazna odnosno prva opcija na tržištu za sve male i srednje poduzetnike

  • Podijeli:

Ivica Žuro

Ivica Žuro

Ivica Žuro je konzultant u financijama, bankovnom poslovanju i upravljanju poduzećima. Vlasnik je MM Beneficium obrta za poslovno savjetovanje. Nakon duge karijere u bankarstvu gdje je uz ostalo bio dugogodišnji direktor za Srednju Dalmaciju u Splitskoj banci, odlučio je iskoristiti stečeno iskustvo u savjetovanju za financiranje i upravljanje. Uža specijalnost su mu financiranje poduzetništva te fizičkih osoba, kao i refinanciranje postojećih obveza povoljnijim kreditiranjem te organizacijska poboljšanja i uštede na troškovima poslovanja.

https://www.financiranje.net/



Kategorije trendova


Newsletter

Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox

Najnoviji trendovi

Sajam vam nije kriv što niste prodali ništa - strategija jest
Sajam vam nije kriv što niste prodali ništa - strategija jest

U novoj kolumni Selme Ćubara pročitajte zašto su B2B sajmovi poput CCE-a i ICE-a i dalje ključni za rast čarter tvrtki, ali samo ako ih koristite kao dio šire marketinške i prodajne strategije. Bez pripreme, ciljeva, CRM-a i digitalne podrške, sajam vam neće donijeti rezultate, nego samo trošak. Kroz konkretne primjere i industrijske uvide, saznajte kako povezati offline i online aktivnosti za stvarni učinak i zašto je vrijeme da čarter industrija konačno prestane čekati nekog drugog da se promijeni prvi.

Newsletter - primjer za čarter industriju (što funkcionira, a što ne)
Newsletter - primjer za čarter industriju (što funkcionira, a što ne)

Newsletter je jedan od najzanemarenijih alata u čarter industriji. I baš zato krije ogroman potencijal. Većina tvrtki ima kontakte svojih gostiju i partnera, ali rijetki ih koriste strateški i dugoročno. Saznajte što newsletter može značiti za čartere, koje su greške najčešće i kako izgleda newsletter koji se pretvara u buking.

Panel “Sigurnost, edukacija i održivost kao putokaz” - presudna pitanja za budućnost Jadrana
Panel “Sigurnost, edukacija i održivost kao putokaz” - presudna pitanja za budućnost Jadrana

Ako ste skiper, dio posade, vlasnik čarter tvrtke ili jednostavno netko kome je stalo do budućnosti Jadrana, zabilježite datum 22. listopada. Očekuje vas prilika iz prve ruke čuti što stručnjaci iz nautike planiraju za sigurniju i održiviju plovidbu.

Biograd Boat Show 2025 - plovila, trendovi i poslovne prilike na jednom mjestu
Biograd Boat Show 2025 - plovila, trendovi i poslovne prilike na jednom mjestu

Od 22. do 26. listopada 2025. u Biogradu na Moru, u Marini Kornati, održat će se 27. izdanje Biograd Boat Showa. Radi se o najvećem nautičkom sajmu u Hrvatskoj i središnjem sajmu ovakve vrste u Srednjoj i Istočnoj Europi. Ove godine sajam donosi još jedno rekordno izdanje, s desecima tisuća posjetitelja i stotinama izlagača, potvrđujući status Biograda kao europske nautičke prijestolnice.