 
                                U svom čarteru ste sigurno barem jednom imali raspravu oko tendera. Nitko više nije bio siguran što se smije, a što ne s tenderima. Koje je sigurno područje plovidbe, smije li prevoziti putnike dalje od obale i sl. Novi Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe napokon rješava pitanje područja plovidbe, ali donosi reda i u nekim drugim segmentima.
21. ožujka 2025. U NN objavljen je novi Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe (NN 52/2025) koji između ostalog na precizniji način definira područje plovidbe plovnih objekata koji pripadaju drugom pomorskom objektu.
Točnije, u članku 49 stavak 9 kaže da:
“Plovni objekt koji pripada drugom pomorskom objektu i upisan su ili označeni kao dio opreme matičnog objekta, smiju ploviti u području do 500 metara od pomorskog objekta kojem pripadaju, osim kada prevoze osobe i stvari s pomorskog objekta do najbližeg mjesta priveza ili između sidrišta i luke kojoj sidrište pripada.”
Podsjetimo koja su to plovila koja se mogu okarakterizirati da pripadaju drugom pomorskom objektu i koja mogu biti upisana ili označena kao dio opreme matičnog broda.
Prema Pomorskom zakoniku (NN 17/2019 i Izmjenama i dopunama pomorskog zakona, koji između ostalog donosi definiciju broda, brodice, jahte...) to su plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu, a nisu brodica.
I dok članak 5, stavak 7 Pomorskog zakonika (NN 26/15, 17/19) jasno navodi što je brodica:
“Brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji je ovlašten prevoziti najviše 12 putnika, čija je duljina trupa veća od 2,5 metra, a manja ili jednaka 15 metara, ili ukupne snage porivnih uređaja veća od 5 kW.”
Prema istom Zakoniku pojam brodica ne obuhvaća:
Obzirom da je navedenim Zakonikom i Pravilnikom jasno određeno područje plovidbe i svrha plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu, ali ne i jasna definicija koja su to sve plovila, postavlja se pitanje možemo li onda tumačiti da plovila koja mogu biti upisana kao dio opreme matičnog objekta su plovila duljine manje od 2,5 metra, ili ukupne snage porivnih uređaja manje od 5kW (dakle, standardni pomoćni čamci u čarteru)?
Također je pitanje da li se pomoćna plovila u čarteru koja prelaze duljinu od 2,5 metra i porivnu snagu veću od 5 kW mogu okarakterizirati kao dio matičnog objekta ili moraju biti upisana u upisnik brodova?
Pitanja smo uputili Ministarstvu mora, pomorstva i infrastrukture te ispostavama lučkih kapetanija kako bismo dobili preciznije tumačenje. U međuvremenu smo zaprimili njihov službeni odgovor - pročitajte ga na ovom linku.
 
Prema novom pravilniku jasno se u čl. 49, stavak 10 definira:
“Plovni objekt koji je smješten na drugom pomorskom objektu, a upisan je u upisnik brodova, u svrhu obavljanja radova, sporta ili razonode, smije ploviti bez ograničenja u skladu s odobrenim područjem plovidbe.”

Mnogo je nesporazuma bilo oko tendera u čarteru, posebice onih većih koji se često koriste na katamaranima i na većim jahtama. Zbog nejasnoća u pravilnicima tender (bez obzira na veličinu i snagu porivnih uređaja) u praksi se nije smatrao zasebnim plovilom, a mnoge čarter tvrtke ga nisu dodatno registrirale kao brodicu jer je već bio “dio opreme”.
 
Nadzorna tijela su u praksi to tumačila različito, što je za rezultat imalo kazne i probleme na terenu. 
 
Ako skiper vozi goste tenderom većim od 2,5 metra i s motorom porivne snage veće od 5kW, a kao takav nije imao vlastiti upis u upisnik brodova, čarter tvrtka je mogla dobiti kaznu – iako je to isti tender koji npr. dolazi s katamaranom kao standardna oprema. 
 
Novi pravilnik o sigurnosti plovidbe jasnije definira područje plovidbe ovakvih plovila, ali ne definira izričito normiranje koje plovilo se smatra dijelom opreme matičnog objekta.
Što čarteri mogu napraviti?
Skiperi i gosti moraju znati da tender koji je upisan kao dio opreme matičnog objekta: smije ploviti “u području do 500 metara od pomorskog objekta kojem pripadaju, osim kada prevoze osobe i stvari s pomorskog objekta do najbližeg mjesta priveza ili između sidrišta i luke kojoj sidrište pripada.”

Iako novi pravilnik o sigurnosti plovidbe jasnije definira određene stavke, neke situacije nije za zgorega ponoviti, pa tako u čl.49, stavak 8 navodi:
“Plovni objekti i osobna plovila moraju u svakom trenutku ploviti na način da svojom plovidbom i radnjama ne predstavljaju opasnost za ljudske živote, imovinu, obalu, morski okoliš te sigurnost plovidbe drugih plovnih objekata i osobnih plovila, u skladu s prevladavajućim okolnostima i stanju te prostornim i drugim ograničenjima.”
Uz sve prethodno navedeno, novi pravilnik definira i neka ograničenja na koja treba paziti, čl. 49 stavak 3:
“ Plovni objekti se ne smiju približavati ogradi uređenog kupališta, i to:
- plovni objekti duljine 30 metara i veće i hidroavioni na udaljenost manju od 300 metara
- plovni objekti duljine 15 metara i veće, a manji od 30 metara na udaljenost manju od 100 metara
- plovni objekti duljine manje od 15 metara na udaljenost manju od 50 metara."
Sve ovo treba jasno komunicirati i gostima i skiperima – jer iako su to “tehnički detalji,” pogrešno tumačenje može voditi do kazni.
Za čarter tvrtke, tenderi su neizostavan dio rada. Ove promjene u novom Pravilniku o sigurnosti pomorske plovidbe ne donose ništa spektakularno novo – ali jasnije definiraju neke bitne odrednice, poput one o području plovidbe.
Međutim ostaje pitanje tumačenja Pomorskog zakonika i ovog novog Pravilnika po pitanju koja plovila iz svoje flote čarteri mogu imati upisane kao dio opreme matičnog objekta, a koja ne.
Jasna uputa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ili drugog nadležnog tijela svakako bi doprinijela boljem razumijevanju ove teme. Kao što smo prethodno naveli, uputili smo službeni upit te ćemo vas odmah po zaprimanju odgovora obavijestiti o svim relevantnim informacijama.
Ključ problema je u jasnoći: imati usklađene upute i ne zaboravimo da su gosti često neinformirani – zato je odgovornost na svima koji rade s gostima da im pruže točne informacije. 
 
Novi Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe možete uvijek pronaći na čarter.hr Info, kao i ostale informacije na jednom mjestu.
Ne propustite se prijaviti na naš redoviti newsletter, za još više informacija i alata o čarter i nautičkoj industriji.
Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox
 
                    Kako izgleda svakodnevica jednog grafičkog dizajnera? Što sve ulazi u njegov opis posla - i što ne ulazi? Barbara Zec, dizajnerica s više od 20 godina iskustva, u svom novom autorskom članku za čarter.hr otkriva što zaista znači biti dizajner vizualnih komunikacija. Od alata, preko vještina, do stvarnih izazova koje ova profesija nosi, sve je konkretno objašnjeno iz prve ruke.
 
                    Najveći svjetski događaj posvećen nautičkom čarteru ponovno je tu. Od 12. do 14. studenoga 2025. International Charter Expo (ICE) ponovno će pretvoriti Amsterdam u globalno okupljalište čarter profesionalaca. Uz više od 600 tvrtki, potpuno novi ICE Forum i legendarnu zabavu ICE Rocks Party, ovogodišnje izdanje obilježava deset godina povezivanja čarter svijeta - snažnijeg, pametnijeg i povezanijeg nego ikad prije.
 
                    Hrvatska čarter industrija dobila je svoj novi zajednički glas. Tijekom Biograd Boat Showa 23. listopada održana je osnivačka sjednica Udruge Chartera Hrvatske (UCH) - prvog samostalnog udruženja čarter kompanija izvan sustava HGK. Cilj nije samo formalno okupljanje, već uspostava jedinstvenih standarda poslovanja, jača suradnja među tvrtkama i stvarni iskoraci prema održivijem razvoju sektora.
 
                    Jesu li hrvatski propisi u korak s realnošću na moru? Tko stvarno čuva Jadran i po kojim pravilima? U sklopu Biograd Boat Showa, Udruga CROSCA okupila je stručnjake, kapetane i predstavnike struke kako bi otvoreno razgovarali o problemima i prijedlozima iz prve ruke.