Imate li plovni objekt za krstarenje ili za izlete te planirate li ga unaprijediti ili biti ekološki osviješteni? Upravo sada dostupna je posebna prilika za vlasnike ovakvih plovila koji žele smanjiti troškove ulaganja u održivu tehnologiju čak do 70%. Silvija Domitrović Došen donosi informacije o bespovratnim sredstvima Ministarstva turizma, namijenjenima zelenoj tranziciji nautičkog sektora. Otkrijte jeste li među onima koji mogu ostvariti ovu potporu.
Već neko vrijeme planirate ulaganje u novu opremu ili uređaj za biokemijsko pročišćavanje otpadnih voda na svom plovilu za izlete ili krstarenja?
Sada je savršeno vrijeme da smanjite troškove ovog ulaganja čak do 70%! Ministarstvo turizma objavilo je Program potpora male vrijednosti: Konkurentnost turističkog gospodarstva - Zelena i digitalna tranzicija poduzetnika u turizmu.
Ovaj program cilja na zelenu i digitalnu tranziciju poduzetnika u cijelom lancu vrijednosti turizma i ugostiteljstva.
Cilj je razvoj inovativnih i održivih turističkih proizvoda i usluga, poboljšanje ekološki prihvatljivih procesa, poticanje kružnog gospodarstva, povećanje energetske učinkovitosti i unapređenje usluga kroz digitalizaciju poslovnih procesa.
Korisnici ove bespovratne potpore su subjekti malog gospodarstva (trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge) registrirani za ugostiteljske i/ili turističke djelatnosti te obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Mjere potpore:
Ovoj mjeri pripadaju plovni objekti nautičkog turizma, a obuhvaća postojeće plovne objekte za krstarenje ili izlete s upisnim listom broda prema Pravilniku o vrstama plovnih objekata nautičkog turizma, plovni objekti za krstarenje ili plovni objekti za izlete kako je navedeno u NN 68/19.
Za ovu mjeru osigurano je ukupno 800.000 EUR, a prijavitelji mogu ostvariti potporu od 20.000 EUR do 30.000 EUR uz intenzitet potpore do 70% ukupno prihvatljivih troškova.
Prihvatljivi troškovi uključuju nabavu i ugradnju nove opreme vezane za zaštitu okoliša i kružno gospodarstvo, poput uređaja za biokemijsko pročišćavanje otpadnih (crnih i sivih) voda na plovilu.
Prihvatljivi korisnici su subjekti malog gospodarstva s registriranom djelatnošću za plovne objekte nautičkog turizma prema NKD-u 50.10 (Pomorski obalni prijevoz putnika) ili 50.30 (Prijevoz putnika unutrašnjim vodenim putovima), a jedan od kriterija da su imali minimalno dva zaposlena djelatnika u prethodnoj godini u punom radnom vremenu na godišnjoj razini.
Natječaj je otvoren do 10. travnja.
Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox
Članak objašnjava kako vlasnici poslovanja često nesvjesno sabotiraju vlastiti brend kroz svakodnevne odluke i ponašanja. Ističe pet najčešćih problema: nekonzistentnost u vizualima i komunikaciji, pretjerano držanje zastarjelih obrazaca, slijepo praćenje trendova koje briše autentičnost, donošenje odluka vođenih osobnim ukusom umjesto potrebama klijenata te nepovezanost unutar tima i komunikacijskih kanala. Autorica Barbara Zec daje praktične smjernice kako prepoznati i ispraviti te pogreške.
Newsletter za charter tvrtke ne mora biti kompliciran da bi donosio rezultat. Važno je postaviti ga tako da bude održiv za tim, koristan za publiku i usmjeren na sadržaj koji gradi povjerenje, a ne samo na povremenu prodaju. U tekstu donosimo kako složiti newsletter koji charter tvrtka stvarno može slati, kako kroz email marketing graditi odnos s publikom i pretvarati interes u konkretne leadove, uz tri prijedloga tema koje se lako mogu pretvoriti u prve kampanje.
Prvi Adriatic Nautical Business Forum 2026 nije bio još jedan događaj u kalendaru industrije. Bio je test. Test spremnosti da se napokon otvoreno razgovara o problemima koje svi znaju, ali ih rijetko tko izgovara naglas. I ono važnije, bio je dokaz da interes postoji.
Akvizicija Borrow A Boat-a i njegovo uključivanje u Five Seasons Yachting Group pokazuje da se čarter tržište više ne mijenja samo kroz rast pojedinih portala, nego kroz povezivanje distribucije, tehnologije, podataka i odnosa s gostom. U takvom modelu najveću prednost više nema nužno onaj tko ima flotu, nego onaj tko kontrolira digitalni pristup tržištu. Selma Ćubara u novoj kolumni povlači paralelu s američkim tržištem i upozorava da je za hrvatske čarter tvrtke najveći rizik gubitak autonomije, a ne samo visina provizije.