Radnopravni odnosi i ugovor o radu u čarter djelatnosti

• 21.02.2023.
• Propisi

Radnopravni odnosi određeni Zakonom o radu su u čarter djelatnosti malo kompleksniji, većinom zbog sezonalnosti poslova. Saznajte koje sve vrste ugovora o radu je moguće sklopiti te koje su obveze poslodavca.

Radnopravni odnosi uređeni su Zakonom o radu, a zadnje izmjene i dopune Zakona o radu stupile su na snagu 01.01.2023.g. 
 
S obzirom na karakter, odnosno sezonalnost poslova u čarter djelatnosti, i radnopravni odnosi su specifičniji.  
 
Glavno načelo kojim se treba rukovoditi u radnopravnim odnosima jest da se na radnika primjenjuje najpovoljnije pravo. 
 
Poslodavac i radnik imaju slobodu ugovaranja uvjeta i to uvjeta rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih zakonom. 
 
Ako je pak neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno. 

 
Oblik ugovora o radu 

Radni odnos se zasniva ugovorom o radu, a ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. 
 
Međutim, propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora. Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. 
 
Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz mora sadržavati podatke o: 

1. strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu 
2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu kako se rad obavlja na različitim mjestima 
3. nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova 
4. danu početka rada 
5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme 
6. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora 
7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova 
8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo 
9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna 

Ako poslodavac pretežno posluje sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova može se sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. 
 
Osim ranije navedenih obveznih podataka koje mora sadržavati ugovor o radu, ugovor za obavljanje stalnih sezonskih poslova mora sadržavati i dodatne podatke o: 

• uvjetima i vremenu za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje 
• roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni 
• roku u kojem se radnik dužan izjasniti o ponudi iz točke 2. ovoga stavka, a koji ne može biti kraći od osam dana 

Radne odnose sezonskog karaktera ZOR posebno regulira samo u odredbama koje se odnose na obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove  te odredbama koje se odnose na preraspodijeljeno radno vrijeme i dnevni odmor sezonskog radnika. 
Zasnivanje radnog odnosa između poslodavca i sezonskog radnika uređeno je ZOR-om na temelju “klasičnog ugovara” o radu na određeno vrijeme te ugovora o radu za stalne sezonske poslove. 

Preraspodjela radnog vremena 

Ako je radno vrijeme radnika raspoređeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog razdoblja može trajati duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena. 
 
Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine, te tijekom tako utvrđenog rasporeda, radno vrijeme mora odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu. 
 
Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena. 
 
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno. 

Ugovor o djelu 

S obzirom na povremenu potrebu za radnom snagom u čarter djelatnosti u obzir dolazi i ugovor o djelu. 
 
Ugovor o djelu je ugovor građanskog, obveznog prava reguliran odredbama Zakona o obveznim odnosima te se definira je kao ugovor kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i slično, a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. U tom smislu bitni sastojci ugovora o djelu su djelo i naknada, a subjekti ugovora su naručitelj i izvođač posla. 
 
Već iz samih propisa koji ih reguliraju, proizlazi osnovna razlika između ugovora o radu i ugovora o djelu. Ugovorom o radu zasniva se individualni radni odnos između radnika i poslodavca, koji je uređen odredbama Zakona o radu. Ugovor o djelu je pravni posao građanskog, obveznog prava između naručitelja i izvođača, reguliran odredbama Zakona o obveznim odnosima. 
 
U radnopravnom odnosu radnik je suboordiniran u odnosu na poslodavca. Radnik obavlja rad po uputama i pod nadzorom poslodavca.  
 
Obilježje ugovora o djelu je samostalnost izvođača što znači da ne smije postojati odnos subordinacije koji karakterizira radni odnos. U tom smislu, izvođač u pravilu sam određuje kada će, gdje i na koji način raditi. Jedno od bitnih obilježja ugovora o djelu jest jednokratnost posla, dok je radni odnos (u pravilu) trajnog karaktera. Predmet ugovora o djelu nije sam rad, već rezultat rada tj. djelo. 
 
Ugovor o djelu nije zamjena za ugovor o radu na određeno vrijeme. Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Ugovor o djelu se ne sklapa na određeno vrijeme, već za izradu nekog djela ili rezultata rada. 
U slučaju kada postoje elementi radnoga odnosa, rad se ne smije obavljati na temelju ugovora građanskoga prava.  
 
Razlika između ugovora o radu i ugovora o djelu proizlazi iz zakonske presumpcije u prema kojoj se, ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.  
 
Poslodavac može za obavljanje određenog posla s izvođačem-fizičkom osobom sklopiti ugovor o djelu samo onda kada se obavljanjem takvog rada ne izvršava sadržaj radnog odnosa tj. kada se ne radi o poslovima koji obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos.

 

Rezime 

Poslodavac i radnik imaju slobodu ugovaranja uvjeta rada, u skladu sa potrebama rada, ali uz zakonska ograničenja.  
 
Zakonska ograničenja postoje da bi spriječila postupanje na štetu radnika, odnosno da bi otklonila primjenu nepovoljnog prava na radnika.  
 
Razlog zašto je potrebno držati se zakonskih uputa u radnopravnim odnosima jest taj što kršenje istih predstavlja najteže prekršaje poslodavca, i popraćeno je visokim novčanim kaznama. 

• Podijeli:

---

---