Autonomni brodovi unose revoluciju u pomorsku industriju, ali povlače i brojne pravne izazove - odgovornost za nesreće, prilagodbe zakonodavstva i zaštite privatnosti podataka. Ujedno otvaraju i potrebu za međunarodnom suradnjom. Katarina Ćosić piše o tome koje sve izazove i pitanja ova inovacija povlači za sobom.
U posljednjih nekoliko desetljeća, tehnološki napredak doveo je do revolucije u pomorskoj industriji. Jedan od najuzbudljivijih razvoja jeste autonomna plovidba brodova. Ovaj tehnološki napredak, međutim, izaziva niz pravnih pitanja koja zahtijevaju pažljivo razmatranje kako bi se omogućio siguran, efikasan i zakonit razvoj autonomnih brodova.
Tradicionalni modeli odgovornosti, koji su usko povezani s ljudskim faktorom, postaju zastarjeli s pojavom autonomnih sistema. Odsustvo fizičke prisutnosti kapetana na brodu stvara pravnu prazninu koja zahtjeva pažljivu analizu.
Postavlja se pitanje da li bi proizvođač autonomnog sustava trebao biti primarno odgovoran za nesreće ili bi odgovornost trebalo dijeliti s vlasnicima brodova ili drugim akterima u pomorskom prometu. Jasno definiranje lanca odgovornosti postaje neophodno kako bi se osiguralo pravično i efikasno rješavanje slučajeva nesreća.
Pored toga, potrebno je razmotriti kako autonomni brodovi donose novu dinamiku u procesu utvrđivanja uzroka nesreća. Dok su tradicionalne nesreće često bile rezultat ljudskih grešaka ili nepoštovanja sigurnosnih procedura, autonomni brodovi uvode složene algoritme i umjetnu inteligenciju, čime se postavlja pitanje kako pravna tijela mogu precizno identificirati uzrok nesreće i utvrditi odgovornost.
Odgovor na ovo pitanje ne samo da utječe na kompanije koje razvijaju autonomne sustave, već i na cjelokupnu pomorsku industriju. Stvaranje pravnog okvira koji jasno definira odgovornost u slučaju nesreće iznimno je važno je za održiv razvoj autonomnih brodova i izgradnju povjerenja u njihovu sigurnost među svim sudionicima u pomorskom prometu.

Pravna pitanja sežu i do oblasti zakonodavstva o pomorskoj sigurnosti.
Kako se autonomni brodovi razvijaju i postaju dio globalnog pomorskog prometa, neophodno je uspostaviti odgovarajuće pravne okvire koji će osigurati sigurnost, kako za same brodove, tako i za druge sudionike u pomorskom prometu.
Prilagođavanje postojećih zakona o pomorskoj sigurnosti predstavlja jedan od izazova, s obzirom na specifičnosti autonomnih sustava. Važno je razmotriti kako autonomni brodovi zadovoljavaju postojeće standarde sigurnosti, ali istovremeno prepoznati potrebu za novim smjernicama koje će uzeti u obzir jedinstvene karakteristike ove tehnologije.
Jedno od glavnih pitanja je tko će biti odgovoran za provođenje inspekcija i praćenje sigurnosti autonomnih brodova. Da li će to biti proizvođači autonomnih sustava, vlasnici brodova ili treća nezavisna tijela? Jasna podjela odgovornosti u ovom kontekstu ima presudan značaj za održavanje najviših standarda sigurnosti.
Međunarodna suradnja također igra ključnu ulogu u oblasti zakonodavstva o pomorskoj sigurnosti za autonomne brodove. S obzirom na globalnu prirodu pomorskog prometa, usklađivanje regulativa širom svijeta je neophodno kako bi se izbjegle nesuglasice i osigurala dosljedna primjena sigurnosnih standarda.
Ukupno gledano, pravne smjernice o pomorskoj sigurnosti u vezi s autonomnim brodovima moraju biti agilne i sposobne da se prilagode ubrzanom razvoju ove tehnologije. Postizanje ravnoteže između podrške inovacijama i osiguranja najviših standarda sigurnosti predstavlja krajnji cilj u izgradnji održive i sigurne budućnosti autonomnih brodova.
Autonomni brodovi koriste različite senzore i tehnologije za navigaciju, uključujući i prikupljanje podataka o okolini. Kako se ovi podaci koriste, tko ima pristup njima i kako se čuvaju postaje pitanje od velike važnosti koje se mora uzeti u obzir prilikom razvoja pravnih regulativa.
Međunarodna suradnja je neophodna kako bi se riješili ovi izazovi. Pomorski promet je globalna aktivnost, pa je neophodno usklađivanje pravnih okvira širom svijeta kako bi se osigurala dosljedna primjena pravila i standarda.
Međunarodne organizacije poput Međunarodne pomorske organizacije (IMO) igraju presudnu ulogu u formiranju smjernica i standarda za autonomne brodove.

Još jedan značajan izazov u kontekstu razvoja autonomnih brodova tiče se obuke i certifikacije osoblja koje će biti odgovorno za upravljanje ovom novom generacijom plovila.
Kako tradicionalne pomorske vještine postepeno ustupaju mjesto digitalnim i automatiziranim sustavima, postavlja se pitanje kako pripremiti pomorsko osoblje za rad u okruženju gdje su odluke često prepuštene umjetnoj inteligenciji.
Nove vještine i znanja postaju neophodni elementi obuke kako bi se osoblje pravilno nosilo s specifičnostima autonomne tehnologije. Ovo uključuje razumijevanje rada senzora, upravljanje podacima, interpretaciju informacija dobivenih od umjetne inteligencije, kao i sposobnost efikasnog reagiranja u hitnim situacijama kada autonomni sustav može zahtijevati intervenciju ljudskog faktora.
Pitanje certifikacije postaje odlučujuće, jer uključuje priznavanje novih vještina i znanja koje su neophodne za efikasno upravljanje autonomnim brodom. Postavljanje standarda za certifikaciju osoblja, kao i definiranje programa obuke koji će odgovarati ovim standardima, zahtjeva pažljivu koordinaciju između industrije, obrazovnih institucija i regulatornih tijela.
Važno je naglasiti da ova obuka ne obuhvaća samo časnike na brodu već i tehničko osoblje zaduženo za održavanje i popravak autonomnih sustava. Ovo naglašava potrebu za širokim spektrom obrazovnih programa koji pokrivaju različite aspekte autonomne tehnologije i prateće infrastrukture.
U konačnom smislu, pravilna obuka i certifikacija osoblja predstavljaju temeljnu fazu u procesu prihvaćanja i uspješne implementacije autonomnih brodova. Ovaj aspekt ne samo da osigurava sigurnost i efikasnost u radu autonomnih sustava, već i pomaže u održavanju povjerenja kako unutar industrije, tako i među korisnicima ovih inovativnih pomorskih rješenja.
Razvoj autonomnih brodova donosi sa sobom uzbudljive tehnološke mogućnosti, ali istovremeno postavlja i niz pravnih izazova koji zahtijevaju pažljivo razmatranje.
Ovi izazovi uključuju pitanja odgovornosti, sigurnosti, privatnosti i međunarodne suradnje.
Razvoj odgovarajućih pravnih okvira, nužan je korak ka integraciji autonomnih brodova u globalni pomorski promet.
Prijavite se na newsletter i primajte najnovije trendove i savjete ravno u Vaš inbox
Prvi Adriatic Nautical Business Forum 2026 nije bio još jedan događaj u kalendaru industrije. Bio je test. Test spremnosti da se napokon otvoreno razgovara o problemima koje svi znaju, ali ih rijetko tko izgovara naglas. I ono važnije, bio je dokaz da interes postoji.
Akvizicija Borrow A Boat-a i njegovo uključivanje u Five Seasons Yachting Group pokazuje da se čarter tržište više ne mijenja samo kroz rast pojedinih portala, nego kroz povezivanje distribucije, tehnologije, podataka i odnosa s gostom. U takvom modelu najveću prednost više nema nužno onaj tko ima flotu, nego onaj tko kontrolira digitalni pristup tržištu. Selma Ćubara u novoj kolumni povlači paralelu s američkim tržištem i upozorava da je za hrvatske čarter tvrtke najveći rizik gubitak autonomije, a ne samo visina provizije.
Networking event u čarter industriji ne treba gledati samo kao priliku za upoznavanje ljudi, nego i kao prostor za prirodno otvaranje poslovnih prilika. Članak objašnjava zašto je ‘round table’ format posebno koristan za prodaju usluga bez klasičnog pitcha, kako iz njega mogu profitirati sudionici, moderatori i partneri te zašto upravo ovakav oblik razgovora ima stvarnu vrijednost za nautičko tržište.
Croatia Nautic Show 2026., odnosno 18. Dani hrvatske male brodogradnje i turizma, održat će se od 26. do 29. ožujka u Marini Kaštela, uz više od 70 novih plovila, brojne premijere i bogat izlagački program. Uz nautički dio, posjetitelje očekuju i edukacijski, konferencijski te lifestyle sadržaji koji ovu manifestaciju i ove godine potvrđuju kao važan susret nautike, turizma i domaće proizvodnje.