Sredstva za zelenu tranziciju su tu - hoće li čarter iskoristiti priliku ili i dalje biti zapostavljen?

• 06.05.2025.
• Novosti, Management, Financije

Uskoro stiže 300 milijuna eura kredita za zelenu tranziciju - prilika za sve koji žele ulagati u solarne sustave i energetsku učinkovitost. Hrvatska ima projekte, ima potrebe, ali birokracija i neaktivnost koče razvoj. Nautički čarter, koji ostvaruje visoku potrošnju po gostu, se mora bolje zauzeti za svoje mjesto. Kako? Piše Ivica Žuro za čarter.hr.

Na jednom javnom skupu održanom prije mjeseca dana član uprave državne agencije za potporu poduzetništvu HAMAG-BICRO-a najavio je kako se početkom jeseni u cjelokupnom uslužnom sektoru može očekivati nova kreditna linija usmjerena na zelenu tranziciju. 
 
Konkretno će se sufinancirati projekti energetske učinkovitosti, ugradnje dizalica topline, solarnih sustava i druge oblike ulaganja u održivu energetiku. 
 
Ukupan iznos kreditne linije iznosi gotovo 300 milijuna eura, a korisnicima će biti omogućeni krediti do iznosa od tri milijuna eura. 
Za projekte koji ostvaruju energetsku uštedu od najmanje 60 posto, predviđen je povrat do 50 posto iznosa glavnice, odnosno djelomični otpis glavnice kredita - do najviše 1,5 milijuna eura. 
Povrat sredstava bit će proporcionalan postignutim energetskim uštedama, uz mogućnost nižih povrata za manji postotak uštede.  
 
Program bi trebao biti implementiran putem Ministarstva regionalnog razvoja, u suradnji s HBOR-om i pet poslovnih banaka.  
 
Naravno, za sve smo na raspolaganju jer potpisnik ovog teksta i vlasnik ima itekako iskustva u financiranju sličnih investicija preko poslovnih banaka. 
 
Praktički će svako likvidno i prosječno profitabilno poduzeće sa 25% učešća u investiciji te jasnim vlasništvom nad objektom na kojeg ide solarna elektrana moći osigurati stabilnost i vrijednost energije minimalno slijedećih 20 godina pa i dulje.  
 
Tehnologija je toliko napredovala da solarna elektrana i nakon 30 godina može zadržati 86% proizvodnog potencijala.

Hrvatska ima sunce i projekte - zašto onda i dalje uvozimo struju? 

Važnost ovog projekta nije samo u zelenoj agendi već i u stvarnim energetskim potrebama i troškovima. 
 
Hrvatska zbog političke zavrzlame oko energetske regulacije trenutno ima na čekanju niz projekata dobivanja struje iz obnovljivih izvora a vrijednih gotovo 3 milijarde eura. 
 
Lako što ima projekte - ima i rastuće potrebe:
Samo prošle godine tijekom ljeta platila je susjednim zemljama uvezenu električnu energiju u vrijednosti gotovo 300 milijuna eura. 
 
Zbog raspoloživosti sustava nemoguće je izbjeći potrebu za uvozom, ali moguće je probati učiniti sve da se svede na najmanju moguću mjeru.   
Povećavanjem broja solarnih elektrana koje proizvode za svoje potrebe postiže se trostruka korist:  

• smanjuje se mogućnost prekida opskrbe  
• gubitci u prijenosu se svode na najmanju moguću mjeru  
• nema odljeva novca iz Hrvatske  

A da će trebati imati dovoljnu količinu električne energije i raspoloživ sustav i ove godine - naravno da hoće. Ne govorimo to kako bi se hrabrili već i brojke govore navedeno.

 

Čarter gosti troše više - zašto se čarter ne bori za svoje mjesto 

Hrvatska turistička zajednica istaknula je kako je u Hrvatskoj tijekom produženog uskrsnog vikenda - od 18. do 21. travnja - bilo 176 tisuća, a ostvarili su 624 tisuće noćenja, što je za 34 odnosno 54 posto više nego u produženom lanjskom uskrsnom vikendu. 
 
Najviše turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj županiji, 217 tisuća, zatim slijedi Kvarner s 97 tisuća noćenja te Splitsko-dalmatinska sa 79 tisuća, Dubrovačko-neretvanska sa 75 tisuća i Zadarska županija s 53 tisuće noćenja. 
 
No uz sve to što je stiglo kroz službene kanale, jedna stvar se može reći da je na snazi a to je: 
Nautički čarter i općenito nautički turizam zapostavljena je grana u ukupnom turističkom proizvodu iako dovodi goste koji još uvijek per capita imaju poprilično natprosječniju potrošnju u odnosu na ostatak sustava.  
I sam je kriv za to. 
 
Recimo to vrlo plastično - prosječna cijena noćenja s doručkom u hotelskom smještaju kategorije 4* iznosila je u prosjeku 221 euro u visokoj sezoni prema posljednje dostupnim podacima a u predsezoni 60 eura. 
Za usporedbu, 255 eura po osobi iznosili su prosječni dnevni izdaci čarteraša na razini cijele godine. 
 
Hoteli i lobiji povezani s njima su vrlo glasni u afirmaciji vlastite bolje pozicije i stalno su u javnosti. Zašto nautički čarter ne radi isto?!? 
 
Cijene te drugi koliko cijeniš sam sebe - stara je istina i od toga treba poći. Treba se nametnuti što nadležnim ministarstvima što ukupnom turističkom sustavu.  
 
Inače će i dalje vrijediti da nautički čarter dobiva glavnu ulogu samo kada je neka nevolja ili kataklizma… Ili pandemija.

Ako ne zaštitimo svoj čarter, tko će? 

Uređivanje treba krenuti od osnova. 
Tako Udruga skipera odavno ističe nebulozu po kojoj na hrvatskom dijelu Jadrana praktički svatko i njegov brat također može kod nas imati priznatu dozvolu za upravljanje brodicama, a naši ljudi vani ne čak i da imaju respektabilno iskustvo već majstore izvoli se prilagodi odnosno ili polaži ili plati. 
 
I to je samo jedan dio problema koji kazuje o čemu se radi. 
Koliko god se mi ponašali kao da je ulaskom u EU nacionalni suverenitet stvar prošlosti - nije i druge turističke sile itekako rade sve da ograniče ulaz poslovnih subjekata iz drugih zemalja. 
 
Logičan korak je dati prednost domaćim kompanijama pri definiranju propisa koji definiraju tko može pružati charter usluge. Dalje se kroz kabotažne propise može ići na dopuštanje samo tvrtkama registriranim u zemlji da obavljaju određene vrste prijevoza ili charter usluga unutar teritorijalnih voda. 
 
Ekološki, infrastrukturni i sigurnosni standardi mogu biti pravac za razmatranje.  
Primjera radi, inzistiranje na znatno opsežnijim sigurnosnim standardima kod manjih cruisera dovelo je do toga da je praktički neisplativo ići u gradnju novih plovila… 
I posredno zaštitilo domaće poduzetnike u tom segmentu. 
 
Znači, nije da baš sve ne može kao što se to čuje na raznim skupovima u ovoj branši.  
Može, ali to zahtjeva vrlo izvjesno konfrontaciju i svakako jasne stavove, te biti glasan i uporan.  
 
I nametnuti se kroz javno komuniciranje.

 
 

• Podijeli:

---

---